Hramadstva77

Instytut sučasnych viedaŭ u Minsku prakamientavaŭ pastupleńnie Taćciany Bułanavaj

«U Taćciany Ivanaŭny nie budzie jakich-niebudź asablivych pryvilej jak u znakamitaj śpiavački», — skazaŭ pieršy prarektar.

Papularnaja ŭ 90‑ia rasijskaja śpiavačka Taćciana Bułanava pastupiła ŭ Instytut sučasnych viedaŭ imia Šyrokava ŭ Minsku — najstarejšuju pryvatnuju navučalnuju ŭstanovu Biełarusi. Pra heta artystka raskazała na čyrvonaj darožcy XIII Narodnaj premii «Zorki Darožnaha radyjo».

56‑hadovaja zasłužanaja artystka Rasii raskazała, što nadumała atrymać adukacyju, u tym liku z žadańnia niekali stać narodnaj artystkaj.

Sa słoŭ Bułanavaj, u pryvatnym univiersitecie jana budzie vučycca pavodle indyvidualnaha płanu.

— Tam vielmi cikavyja dyscypliny. Psichałohija, historyja mastactvaŭ, historyja žyvapisu — mnie sapraŭdy heta vielmi padabajecca, ja navat siadžu ŭ internecie i šmat čytaju roznych artykułaŭ.

Bułanava dadała, što płanuje rehularna pryjazdžać u Minsk i sustrakacca z vykładčykami. Ciapier jana ŭžo atrymała studencki bilet i zaličanaja na pieršy kurs śpiecyjalnaści «muzyčnaje mastactva estrady».

Taćciana Bułanava prasłaviłasia ŭ 90‑ia dziakujučy chitam «Jasnyj moj śviet», «Nie płaċ», «Moj son». Apošnija miesiacy jaje imia znoŭ stała virusnym — hałoŭnym čynam, praŭda, dziakujučy miemnym rucham artystaŭ padtancoŭki.

Niekatorymi padrabiaznaściami pra pastupleńnie viadomaj studentki ŭ Instytut sučasnych viedaŭ padzialiŭsia z Onliner pieršy prarektar univiersiteta Uładzisłaŭ Kadyra:

— Taćciana Ivanaŭna stała studentkaj zavočnaj formy navučańnia: jana razam ź inšymi navučencami budzie zdavać siesii dvojčy na hod. A pakolki zamiežnyja abituryjenty padajuć dakumienty vosieńniu, dla kožnaha ź ich raspracoŭvajecca indyvidualny vučebny płan, jaki dazvolić naviarstać prapuščanaje.

Heta značyć, što ŭ Taćciany Ivanaŭny nie budzie jakich-niebudź asablivych pryvilej jak u znakamitaj śpiavački — vyvučać dyscypliny i zdavać ekzamieny jana budzie jak i ŭsie. Pastupała jana taksama na ahulnych umovach, padavała dakumienty asabista. Čamu vybrała mienavita naš univiersitet? Heta ŭžo treba spytać u samoj zasłužanaj artystki.

Kamientary7

  • Josik
    11.12.2025
    Kab šče adnu bondaravu nie atrymali, spadarstva.
  • Za isklučienijem toho ...
    11.12.2025
    čto na svoj vypusknoj ona budiet prodavať bilety, a nie skidyvaťsia)
  • Lera
    11.12.2025
    Oj, chi-chi.
    Intieriesujet istorija živopisi, a postupiła na estradnoje iskusstvo, čtob połučiť zvanije Zasłužiennoj artistki

Ciapier čytajuć

Rasijskija vajenkary zajaŭlajuć, što straty dasiahnuli nieprymalnaha ŭzroŭniu. «Čakaje nas remiejk vosieni 2022 hoda»15

Rasijskija vajenkary zajaŭlajuć, što straty dasiahnuli nieprymalnaha ŭzroŭniu. «Čakaje nas remiejk vosieni 2022 hoda»

Usie naviny →
Usie naviny

Cichanoŭskaja, mahčyma, adznačyć Dzień Voli ŭ Kijevie14

Prybytak Volkswagen upaŭ na 44%. Kancern skarocić 50 tysiač pracoŭnych miescaŭ u Hiermanii20

Zialenski: Struktura rasijskich strat — 62% zabitych i 38% paranienych3

U Minsku pačali budavać vialiki padziemny fudkort4

U Polščy paviedamili pra zatrymańnie biełaruskaha «złodzieja ŭ zakonie». Voś tolki niezrazumieła, što ź im rabić dalej

Ukraina prapanoŭvała ZŠA technałohii procidziejańnia iranskim bieśpiłotnikam. Tyja nie zacikavilisia, ciapier ličać heta «najbolšym promacham»14

ZŠA abmiažujuć pasłableńnie naftavych sankcyj suprać Rasii pastaŭkami ŭ Indyju3

Paśla niekalki hadoŭ skaračeńnia ŭ Biełarusi znoŭ stała raści kolkaść ahrasiadzib

Pryznali «ekctremisckim farmavańniem» telehram-čat «Biełarusy Valensii»2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Rasijskija vajenkary zajaŭlajuć, što straty dasiahnuli nieprymalnaha ŭzroŭniu. «Čakaje nas remiejk vosieni 2022 hoda»15

Rasijskija vajenkary zajaŭlajuć, što straty dasiahnuli nieprymalnaha ŭzroŭniu. «Čakaje nas remiejk vosieni 2022 hoda»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić