Hramadstva11

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo

Rabotniki lasnoj haspadarki, jakija pracujuć u sielskaj miascovaści, mohuć atrymać mahčymaść pryvatyzavać arendnaje žyllo. Z takoj inicyjatyvaj vystupiŭ kiraŭnik Ministerstva lasnoj haspadarki Alaksandr Kulik, źviarnuŭšysia z takoj prośbaj da Alaksandra Łukašenki padčas jahonaj pracoŭnaj pajezdki ŭ Aršanski rajon.

Kulik prapanavaŭ, kab dać supracoŭnikam lashasaŭ, jakija žyvuć u arendnych kvaterach i damach, raźmieščanych u ahraharadkach i vioskach, prava vykupu hetaha žylla paśla dziesiaci hadoŭ biezdakornaj pracy. Łukašenka padtrymaŭ hetuju inicyjatyvu pry ŭmovie, što takija damy buduć pradavacca «za tyja hrošy, za jakija pabudavali».

Anałahičnaja mahčymaść užo isnuje dla rabotnikaŭ sielskaj haspadarki. Paśla vydańnia adpaviednaha ŭkaza Łukašenki takoje ž prava budzie raspaŭsiudžana i na rabotnikaŭ lasnoj haliny.

Uvohule ž, vystupajučy na svajoj pašpartnaj radzimie ŭ haradskim pasiołku Kopyś Aršanskaha rajona, Łukašenka jaki ŭžo raz za dziasiatki hadoŭ svajho kiravańnia zrabiŭ akcent na nieabchodnaści raźvivać žyllo ŭ małych nasielenych punktach.

Pavodle jaho słoŭ, budavać treba pierš za ŭsio tam, dzie jość pracoŭnyja miescy i zapyt ad pradpryjemstvaŭ. Tudy, maŭlaŭ, ludzi zachočuć sami pierajechać.

«Naohuł nam treba surjozna pierabudavacca — i ŭ vobłaści, va ŭsich abłaściach, i ŭ krainie — i budavać tolki na zamovu žyllo. A ludzi što chočuć, toje budujuć — za svoj košt. My pieraškadžać im nie pavinny, tym bolš u takich pasiołkach», — zajaviŭ Łukašenka.

Taksama Łukašenka zapatrabavaŭ spynić «biazdumnuju budoŭlu» ŭ bujnych haradach i zasiarodzicca na małych pasiołkach:

«Jak tolki abmiažujem budaŭnictva žylla ŭ Minsku i abłasnych centrach — ludzi pryjeduć siudy».

Kamientary1

  • Josik
    21.04.2025
    Hetaj pieśnie ab spynieńni budoŭli žylla ŭ Minsku ŭžo bolš za dziesiać hod. Svaim možna. A chto skazaŭ, što im dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo? Adzin spytaŭ, druhi lapnuŭ, i ŭsio, ličycie zahad padpisany? Spačatku trunu jamu zrobicie, a potym mo i pryvatyzacyju aformicie.

Ciapier čytajuć

«Hetaja partyja prajhranaja». Biełaruskija daśledčyki — pra toje, u što pieratvaryłasia Akademija navuk4

«Hetaja partyja prajhranaja». Biełaruskija daśledčyki — pra toje, u što pieratvaryłasia Akademija navuk

Usie naviny →
Usie naviny

«Łukašenka sakretna vyzvaliŭ «firmu» syna ad padatkaŭ». Belpol vypuściŭ rasśledvańnie pra Prezidencki spartyŭny kłub11

Volha Łojka prapanavała «zakon Cichanoŭskaj» dla čynoŭnikaŭ i patłumačyła, što heta takoje9

Pa Minsku siońnia niasuć čyrvona-zialony ściah daŭžynioj 500 mietraŭ. Dziela hetaha pierakryli praśpiekt Pieramožcaŭ21

Zialenski adkazaŭ na prapanovu Pucina ab pieramovach

Tvar HUBAZiKa pachvaliłasia miedalom «Za zasłuhi pierad śpiecnazam» z emblemaj Rashvardyi. Jaho možna kupić za 40 rubloŭ10

«Pryhažość sa šnarami»: ukrainski Playboy zrabiŭ śpiecprajekt sa skalečanymi žančynami2

Bondarava bje tryvohu: u Babrujsku Lenin pakryŭsia ćvillu, a na administracyju paviesili «BČB-arnamient» ź dziaržściaha12

«Zamiest «białki» napisana pra niejkich vaviorak». Maładaja nastaŭnica vykładaje chimiju na biełaruskaj movie i raskazvaje, jak jano22

Pucinskija «Načnyja vaŭki» pasadzili ŭ Breście arešnik u miežach akcyi «Ruski les»14

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Hetaja partyja prajhranaja». Biełaruskija daśledčyki — pra toje, u što pieratvaryłasia Akademija navuk4

«Hetaja partyja prajhranaja». Biełaruskija daśledčyki — pra toje, u što pieratvaryłasia Akademija navuk

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić