Śviet

Siarod krain, jakija padtrymlivajuć Ukrainu zbrojaj, jość i Sierbija. Ale nie napramuju

Sierbija nieprykmietna naroščvaje prodaž na zachad bojeprypasaŭ, jakija ŭ vyniku iduć na ŭzmacnieńnie abarony Ukrainy: niahledziačy na toje, što jana adna ź dźviuch jeŭrapiejskich krain, jakija nie dałučylisia da zachodnich sankcyj suprać Rasii, piša The Financial Times.

 Prezident Sierbii Alaksandr Vučyč (sprava) z kiraŭnikom Respubliki Sierbskaj u składzie Bośnii i Hiercahaviny Miłaradam Dodzikam. Fota: AP Photo/Darko Vojinovic

Pavodle acenak vydańnia, z momantu pačatku poŭnamaštabnaj vajny va Ukrainie abjom ekspartu bojeprypasaŭ ź Sierbii va Ukrainu praz trecija krainy skłaŭ kala 800 młn jeŭra. Hetuju sumu ŭ pryncypie pryznaje i prezident Sierbii Alaksandr Vučyč, jaki pradstaŭlaje situacyju jak mahčymaści dla sierbskaha biznesu, nastojvajučy pry hetym, što Sierbija jak dziaržava nie budzie prymać ničyj bok u vajennym kanflikcie.

«Heta častka našaha ekanamičnaha adradžeńnia, i heta važna dla nas. Tak, my ekspartujem našy bojeprypasy… My nie možam ekspartavać va Ukrainu ci ŭ Rasiju… Ale ŭ nas było šmat kantraktaŭ z amierykancami, ispancami, čechami i inšymi. Što jany z hetym robiać u kančatkovym vyniku — ich sprava», — zajaviŭ Vučyč.

«Jeŭropa i ZŠA hadami pracavali nad tym, kab addalić Vučyča ad Pucina», — skazaŭ adzin zachodni dypłamat, dadaŭšy, što hałoŭnym hulcom u hetym byŭ ambasadar ZŠA ŭ Sierbii Krystafier Chił, jaki prybyŭ u Białhrad praź miesiac paśla lutaha 2022 hoda.

«Usie čakali, što Chił budzie zmahacca z Vučyčam, ale jaho adzinaj zadačaj było addalić Białhrad ad Maskvy… Jamu heta ŭdałosia. Vučyč nie sustrakaŭsia i navat nie telefanavaŭ Pucinu ciaham mnohich hadoŭ. I, viadoma, jość pytańnie ab pastaŭkach zbroi, jakaja traplaje va Ukrainu», — skazaŭ dypłamat.

Pa słovach analitykaŭ, dla Zachadu pošuk padtrymki Ukrainy staŭ važniejšym, čym padšturchoŭvańnie nacyjanalistyčnaha lidara Sierbii da demakratyčnych reformaŭ.

«Vučyč zamoŭčvaje, što padtrymka Ukrainy jość, ale nie pramaja… Jon havoryć razmyta. Vidavočna, što jon nie choča pryznavać hetaha. Jon choča, kab jahonyja ŭltrapravyja byli zadavolenyja, u toj čas jak na samaj spravie Sierbija [prapanavała] Ukrainie maštabnuju dapamohu», — havoryć navukovy supracoŭnik Instytuta humanitarnych navuk u Vienie Ivan Viejvoda.

Udzieł Sierbii ŭ pastaŭkach bojeprypasaŭ va Ukrainu nastolki zavualavany, što aficyjnyja źviestki nie adlustroŭvajuć jaho, miarkujuć dypłamaty i analityki.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Zialenski ŭ Davosie: Kali b Jeŭropa dapamahła biełaruskamu narodu ŭ 2020 hodzie, to ŭ Biełarusi siońnia nie było b «Arešnika»7

Zialenski ŭ Davosie: Kali b Jeŭropa dapamahła biełaruskamu narodu ŭ 2020 hodzie, to ŭ Biełarusi siońnia nie było b «Arešnika»

Usie naviny →
Usie naviny

Bieh, chadźba, siłavyja treniroŭki? Navukoŭcy adkazali, u čym sakret daŭhalećcia3

Pamierła Ina Radajeva4

U Indaniezii znajšli najstaražytniejšyja ŭ śviecie ŭzory naskalnaha žyvapisu

Kit Kiełah: Kali Ukraina pieražyvie hetu zimu — pieravaha budzie na jaje baku15

Pucin prapanavaŭ uziać miljard za členstva Rasii ŭ Radzie miru z zamarožanych aktyvaŭ9

Ułady Danii admaŭlajucca ad pieramoŭ z Trampam adnosna Hrenłandyi. Tramp patrabuje skazać heta jamu ŭ tvar9

Na kałhotkach ad Mark Formelle paśla myćcia imbirnyja pierniki pieratvarylisia ŭ puchnatych vusieniaŭ. Mnohim navat spadabałasia1

MUS abviarhaje, što indyjskaja žančyna trapiła ŭ Biełarusi ŭ pracoŭnaje rabstva, i vykłała ŭłasnuju viersiju jaje historyi9

U Rasii niezadavolenyja, što biełarusy zavalvajuć ich tannym masłam4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Zialenski ŭ Davosie: Kali b Jeŭropa dapamahła biełaruskamu narodu ŭ 2020 hodzie, to ŭ Biełarusi siońnia nie było b «Arešnika»7

Zialenski ŭ Davosie: Kali b Jeŭropa dapamahła biełaruskamu narodu ŭ 2020 hodzie, to ŭ Biełarusi siońnia nie było b «Arešnika»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić