Były ministr zamiežnych spravaŭ admaŭlajecca ad kantaktaŭ z presaj. Tym nie mienš, razmovy pra mahčymaje jaho vyłučeńnie kandydatam u prezidenty nie ścichajuć. Jaho hatovyja padtrymać ADS. Palityk maje jak vidavočnyja mocnyja baki, tak i niedachopy. Ich analizuje «NN».
Były ministr zamiežnych spravaŭ Piatro Kraŭčanka praciahvaje admaŭlacca ad kantaktaŭ z presaj. Tym nie mienš, razmovy pra mahčymaje jaho vyłučeńnie kandydatam u prezidenty nie ścichajuć. Jaho hatovyja padtrymać Abjadnanyja demakratyčnyja siły. Palityk maje jak vidavočnyja mocnyja baki, tak i niedachopy. Ich analizuje «NN».
1. Novy čałaviek
+ Fihura Piatra Kraŭčanki zdolnaja abjadnać apazicyju. Čym bližej čas vybaraŭ, tym mienš razmovaŭ viadziecca pra adzinaha kandydata ad demakratyčnych siłaŭ. Pravyja vyłučajuć svajho, levyja — svajho. Nijakaj kampramisnaj fihury nie bačna.
Kraŭčanka ž nie vyklikaje adčužeńnia ni ŭ nacyjanał‑libierałaŭ, ni ŭ kamunistaŭ. U niejkim sensie Kraŭčanka moh stać novym tvaram u apazicyi. Admoŭny rejtynh u palityka našmat mienšy, čym, skažam, u Anatola Labiedźki ci Siarhieja Kalakina.
– U Kraŭčanki niama zhurtavanaj kamandy, ź jakoj jon moža pajści na prezidenckija vybary. Apošnim časam u ŚMI prachodzili paviedamleńni, što eks‑ministr moža ŭznačalić sacyjał‑demakrataŭ. Ale ludziej, na jakich Kraŭčanka moža abapiercisia ŭžo siońnia, u jaho niama. Raniej jon zajaŭlaŭ, što jahonuju kamandu mohuć skłaści nastaŭniki, muziejščyki. Ludzi, jakija raniej nie byli zaanhažavanyja ŭ palityku.
2. Z namienkłatury
+ Kraŭčanku jak svajho moža pryniać nie tolki niezaležnaje hramadstva, ale i čynoŭniki. Za savieckim časam Piatro Kuźmič imkliva zbudavaŭ partyjnuju karjeru. Užo ŭ 35 hadoŭ jon staŭ sakratarom Minskaha harkoma partyi, što było niečuvanym uźlotam. Razam z tym, u najbližejšym atačeńni Łukašenki amal nie zastałosia ludziej, jakija pracavali niekali razam z Kraŭčankam.
– Spadziavańni na bunt unutry namienkłatury pakul nie spraŭdžvalisia. Sa spadzievam, što čynoŭniki mohuć padtrymać apazicyjnaha kandydata, vyłučalisia Uładzimir Hančaryk u 2001 hodzie, Alaksandr Kazulin — u 2006 h. Nadziei akazalisia pustymi. Sami ž vyłučency tak i nie zmahli sfarmavać jasnaj alternatyvy i jaskravaj idei.
3. Naturalnaja biełaruskaść
+ Dla Kraŭčanki rodnaj źjaŭlajecca biełaruskaja kultura i mova, jon biełaruski patryjot. Kraŭčanka nie čužy čałaviek u biełaruskaj prastory, jon nie pryjšoŭ u jaje tolki dziela palityčnych vyhadaŭ. Na pasadzie ministra zamiežnych spravaŭ jon rupiŭsia pra pošuki kryža Jeŭfrasińni Połackaj, adkryćcio pomnika Skarynu ŭ Prazie. Tvorčaja intelihiencyja viedaje i cenić Kraŭčanku.
– Kraŭčanka zasłužyŭ słavu čałavieka‑fluhiera. Pačynaŭ jak kamsamolski rabotnik, potym byŭ pierakananym kamunistam, pracavaŭ va ŭradzie Kiebiča, zhadziŭsia na dypłamatyčnuju pracu ŭ Łukašenki. Na ciesnuju supracu z demakratyčnymi siłami nikoli nie išoŭ, nazyvajučy siabie «bolš źmiastoŭnaj i pamiarkoŭnaj apazicyjaj».
4. Dośvied i suviazi
+ Kraŭčanka prajšoŭ unikalnuju škołu, staŭšy pieršym ministram zamiežnych spravaŭ. Faktyčna jahonymi namahańniami paŭstała najnoŭšaja biełaruskaja dypłamatyja. Kraŭčanka byŭ znajomy z mnostvam upłyvovych palitykaŭ jak na Uschodzie, tak i na Zachadzie. Čas svajoj pracy ŭ Japonii Kraŭčanka akreślivaje jak «palityčnaje macavańnie».
– Piatro Kraŭčanka nikoli nie vycho¬dziŭ na pieršyja roli, choć by i ŭ małoj partyi. Miž tym, kinuć vyklik Łukašenku — značyć umieć vytrymlivać lubyja ŭdary. I Milinkievič, i Kazulin nie złamalisia. Tady jak Kraŭčanka zaŭsiody zastavaŭsia dobrym vykanaŭcam, ale nie bolš za toje. Dyj palityki, suviaziami ź jakimi apieluje Kraŭčanka, u asnoŭnym daŭno pasychodzili na piensiju.
5. Maniery
+ Adukavanaść. Kraŭčanka intelektualna vyłučaŭsia na fonie kiroŭnaj elity i ŭ saviecki čas, i ŭ postsaviecki. Kandydat histaryčnych navuk, zajadły knihalub. Adzin ź niamnohich, pakinuŭ pra padziei pačatku 1990‑ch uspaminy ŭ knizie «Biełaruś na rostaniach». Vydatna viedaje dypłamatyčny etykiet, maje daskanałyja maniery.
– Nierašučaść. Va ŭspaminach Kraŭčanka časta zhadvaje, što jon moh by być najbolš niebiaśpiečnym kankurentam dla Łukašenki na ŭsich vybarach. Ale Kraŭčanka tak i nie staŭ biełaruskim prezidentam z nacyjanał‑kamunistaŭ, jak stali ŭ Litvie Brazaŭskas, a va Ukrainie — Kraŭčuk. Jon navat nie navažyŭsia bałatavacca. Ni ŭ 1994‑m, ni ŭ 2001‑m, ni ŭ 2006‑m. Na Płoščy jaho taksama nie było.
«Ja nie bomž, u mianie navat biełyja škarpetki». U Minsku dziaŭčyna z Łuhanska raskłała pałatku prosta ŭ padjeździe šmatpaviarchovika, ustryvožyŭšy žycharoŭ
Kamientary