Aŭto44

«Aŭtamabilnyja strachoŭki paciahnuli na 250 jeŭra». Biełarusy pajechali ŭ adpačynak u Čarnahoryju i ŭlacieli ŭ kapieječku

Paśla taho, jak z 1 červienia pierastali dziejničać «Zialonyja karty», biełaruskija aŭtaamatary sutyknulisia z šeraham prablem pry afarmleńni polisa. 

Ilustracyjny zdymak. Civat, Čarnahoryja. Fota: AP / Risto Bozovic

Biełaruskija strachavyja kampanii pierastali afarmlać «Zialonyja karty» z 17 maja. Tamu ŭžo paŭtara miesiaca biełaruskim aŭtamabilistam davodzicca strachavać svoj transpart u zamiežnych strachavych kampanijach, pierš za ŭsio ŭ Litvie i Polščy.

Heta choć i nie vielmi zručna, ale ź finansavaha punktu hledžańnia nijakich dadatkovych vydatkaŭ nie niasie. Prynamsi, pakul vy nie źbirajeciesia jechać u Sierbiju, Čarnahoryju i inšyja krainy Bałkanskaj paŭvyspy, jakija nie ŭvachodziać u ES.

Reč u tym, što «Zialonaja karta», jakuju vypisvali biełaruskija strachavyja kampanii, choć pačatkova i była daražejšaj za tuju, što možna nabyć u Jeŭropie, dziejničała va ŭsich krainach Jeŭropy. Tamu, majučy na rukach taki polis, aŭtaamatar moh dajechać ź im choć da Ałbanii.

Jeŭrapiejskija polisy, jakija pa zmoŭčvańni kuplajuć biełarusy, nie raspaŭsiudžvajucca na takija krainy, jak Ałbanija, Bośnija i Hiercahavina, Paŭnočnaja Makiedonija, Sierbija i Čarnahoryja.

Biełarusy, jakija padzialilisia svajoj historyjaj, sutyknulisia ź niezapłanavanymi vydatkami na strachoŭku, kali jechali ŭ Čarnahoryju praź Sierbiju.

«Na vienhierska-sierbskaj miažy my daviedalisia, što, kab trapić u Sierbiju, nam treba spačatku nabyć asobnuju strachoŭku. Jaje košt nas pryvioŭ u šok», — pryznajecca surazmoŭca.

Za polis na 30 dzion na lehkavy aŭtamabil biełarusam daviałosia zapłacić 195 jeŭra.

«Na hranicy nam paviedamili, što takija ceny na strachoŭku prymianiajuć tolki ŭ dačynieńni da aŭto na biełaruskaj i rasijskaj rehistracyi. Maŭlaŭ, tak strachavyja kampanii adreahavali na navinu pra toje, što biełarusy i rasijanie nie mohuć bolš vypisvać polisy ŭ siabie», — kaža surazmoŭca.

Paśla prajezdu Sierbii biełarusam daviałosia zastrachavać aŭtamabil na ŭjeździe ŭ Čarnahoryju. Tam samy tanny polis kaštavaŭ usiaho 20 jeŭra.

Ahułam tolki na strachavyja polisy, kab dabracca ź Biełarusi ŭ Čarnahoryju, u biełaruskich padarožnikaŭ syšło 252 jeŭra. Dla paraŭnańnia, biełaruskaja «Zialonaja karta», ź jakoj možna było prajechać praz usie vyšej apisanyja krainy, kaštavała 30 jeŭra na 15 dzion i 50 jeŭra na miesiac.

Čytacie taksama:

Biełarusy zmohuć vykarystoŭvać «Zialonuju kartu» i paśla 30 červienia. Ale tolki dla pajezdak u Rasiju

«Dobry varyjant palacieć na Kipr — nabyć kvitok ad 70 da 100 jeŭra». Jak pravieści adpačynak na Mižziemnym mory i nie pajści z torbaj

Dzie biełarusy płanujuć adpačyvać? Dziaržaŭnyja sacyjołahi ŭ topie zamiežnych kirunkaŭ nazyvajuć Picier, Maskvu i Krym

Kamientary4

  • Žvir
    14.07.2023
    Heta što, Civat na fotcy ? A ja skazaŭ by, što heta nie Civat, i vo hetaja vo znajomaja carkva na vyśpie... Heta inšaje miesca ŭ Čarnahoryi...
  • Čarkaškvarka
    14.07.2023
    Skažuć dziakuj vusataj pucinskaj škury!
  • Žvir
    15.07.2023
    A moža heta j nie Pierast, bo tam carkva Sv. Mikoły, što na vyśpie, mieła kupałapadobnyja dachi. Tam, na ŭźbiarežžach Katorskaj zatoki, usie miastečki padobnyja. Pazytyŭnaja kraina, Čarnahoryja, amal usiu prajechaŭ, paŭsiul usio padabałasia. Heta toj samy vypadak, kali chočacca viartacca jašče j jašče...

Ciapier čytajuć

Rasijski miljarder, uradženiec Homiela Mielničenka vystupiŭ z prahramnym artykułam z apisańniem mahčymaha novaha paradku ŭ Jeŭropie42

Rasijski miljarder, uradženiec Homiela Mielničenka vystupiŭ z prahramnym artykułam z apisańniem mahčymaha novaha paradku ŭ Jeŭropie

Usie naviny →
Usie naviny

Sieviaryniec raspavioŭ, jak na Akreścina jamu arhanizavali pačvarnuju hazavuju ataku5

U Biełarusi navučylisia ramantavać ciepłasietki biez adklučeńnia aciapleńnia2

U Iranie pachavali ajatału Chamieniei2

U Kobrynskim rajonie ŭ DTZ zahinuła 15‑hadovaja dziaŭčyna, jašče try maładyja čałavieki ŭ balnicy1

«Vam kaniec». Jak minčuk čatyry dni vadziŭ za nos machlaroŭ i čym skončyłasia9

Fizičnyja knopki viartajucca? Aŭtavytvorcy pačynajuć admaŭlacca ad sensaraŭ i vializarnych ekranaŭ12

Pad načnym udaram dronaŭ apynulisia try bujnyja naftavyja abjekty na poŭdni Rasii1

Navukoŭcy: pieršyja žyvioły na Ziamli byli vielmi drennyja ŭ seksie8

Francyja pieramahła Maroka i vyjšła ŭ paŭfinał čempijanatu śvietu. Mbape znoŭ nie rasčaravaŭ6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Rasijski miljarder, uradženiec Homiela Mielničenka vystupiŭ z prahramnym artykułam z apisańniem mahčymaha novaha paradku ŭ Jeŭropie42

Rasijski miljarder, uradženiec Homiela Mielničenka vystupiŭ z prahramnym artykułam z apisańniem mahčymaha novaha paradku ŭ Jeŭropie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić