Kultura

«Jeŭrabačańnie-2024» projdzie ŭ šviedskim horadzie Malmio. Jaho tam užo pravodzili dvojčy

Šviecyja vybrała horad, u jakim u nastupnym hodzie projdzie 68-y piesienny konkurs «Jeŭrabačańnie»: heta znoŭ budzie Malmio na paŭdniovym uskrajku krainy.

Pakolki «Jeŭrabačańnie-2023», jakoje prachodziła ŭ Livierpuli, vyjhrała šviedka Loreen, jakraz jaje kraina pavinna prymać nastupny konkurs.

Malmio, treci pa nasielnictvie horad Šviecyi, abyšoŭ stalicu Stakholm.

Paŭfinały projduć 7 i 9 maja 2024 hoda, a finał — 11 maja na «Malmio Arenie», jak piša Bi-bi-si.

Loreen, jakaja taksama vyjhrała konkurs u 2012 hodzie, atrymała pieramohu nad finam Kiajaryja ŭ vostraj baraćbie — pieramohu joj prynios pop-himn Tattoo.

Malmio byŭ abrany miescam praviadzieńnia konkursu ź niekalkich haradoŭ, jakija padali zajaŭki. U chodzie adboru brałasia pad uvahu najaŭnaść placovak i mahčymaść raźmiaščeńnia tysiač udzielnikaŭ, pradstaŭnikoŭ miedyja i fanataŭ.

Marcin Osterdał, vykanaŭčy dyrektar konkursu pieśni «Jeŭrabačańnie», skazaŭ, što Jeŭrapiejski viaščalny sajuz (EBU) byŭ u zachapleńni ad taho, što Malmio byŭ abrany dla praviadzieńnia konkursu treci raz.

Tors, jaki varočajecca, — samaja viadomaja architekturnaja słavutaść Malmio. Fota: Kentaroo Trymen / Getty Images

«Malmio zajmaje asablivaje miesca ŭ historyi konkursu, jon paśpiachova pravioŭ jaho spačatku ŭ 1992 hodzie, a zatym u 2013 hodzie — paśla papiaredniaj pieramohi Loreen», — skazaŭ jon.

«My budziem rady viarnucca ŭ hety enierhičny i dynamičny horad, jaki prademanstravaŭ, što maje placoŭki i infrastrukturu, jakija idealna padychodziać dla praviadzieńnia najbujniejšaha ŭ śviecie kancertu žyvoj muzyki», — dadaŭ Osterdał.

Pavodle jaho słoŭ, zajaŭka horada prademanstravała jaho vialikuju luboŭ da hetaha konkursu.

U cełym Šviecyja, radzima lehiendy «Jeŭrabačańnia» — hurta Abba, budzie prymać hety konkurs užo siomy raz.

Pa hetym pakazčyku rekord naležyć Vialikabrytanii, u jakoj prajšło dzieviać konkursaŭ. U hetym hodzie Brytanija ŭziała na siabie arhanizacyju konkursu zamiest Ukrainy, jakaja pieramahła ŭ 2022 hodzie, ale nie zmahła pryniać jaho praz vajnu.

Pryblizna paŭmiljona čałaviek pryjechali ŭ horad Livierpul na heta hrandyjoznaje mierapryjemstva.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Andrej Pavuk uładkavaŭsia kiroŭcam tralejbusa ŭ Vilni i raskazaŭ, jak jano23

Andrej Pavuk uładkavaŭsia kiroŭcam tralejbusa ŭ Vilni i raskazaŭ, jak jano

Usie naviny →
Usie naviny

U polskim rejestry «niepažadanych asob» bolš za 31 tysiača čałaviek. Lik biełarusaŭ taksama idzie na tysiačy

Były prezident Polščy staŭ viadučym papularnaha jutub-kanała6

Kiraŭnictva PVT abnaviłasia całkam3

U noč na sieradu ź Biełarusi ŭ Litvu sprabavali prarvacca 38 nielehałaŭ

Rybak ź Vilejki złaviŭ rybinu vahoj 30 kiłahramaŭ

Pucin i Si abmiarkoŭvali, jak dažyć da 150 hadoŭ. Mikrafon byŭ nie vyklučany24

Padpiavać Turu ŭ «ekstremiscki» čat pryjšoŭ hubazikaviec Artur Hajko. Kamu i čamu jon tam simpatyzuje?18

Paśla sustrečy z Pucinym śpiecsłužby KNDR źniščyli ŭsie ślady Kima Čen Yna: posud zabrali, kresła pradezynfikavali8

Stała viadoma, chto budzie chedłajnieram kancerta na Dzień horada ŭ Minsku1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Andrej Pavuk uładkavaŭsia kiroŭcam tralejbusa ŭ Vilni i raskazaŭ, jak jano23

Andrej Pavuk uładkavaŭsia kiroŭcam tralejbusa ŭ Vilni i raskazaŭ, jak jano

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić