Kultura

«Jeŭrabačańnie-2024» projdzie ŭ šviedskim horadzie Malmio. Jaho tam užo pravodzili dvojčy

Šviecyja vybrała horad, u jakim u nastupnym hodzie projdzie 68-y piesienny konkurs «Jeŭrabačańnie»: heta znoŭ budzie Malmio na paŭdniovym uskrajku krainy.

Pakolki «Jeŭrabačańnie-2023», jakoje prachodziła ŭ Livierpuli, vyjhrała šviedka Loreen, jakraz jaje kraina pavinna prymać nastupny konkurs.

Malmio, treci pa nasielnictvie horad Šviecyi, abyšoŭ stalicu Stakholm.

Paŭfinały projduć 7 i 9 maja 2024 hoda, a finał — 11 maja na «Malmio Arenie», jak piša Bi-bi-si.

Loreen, jakaja taksama vyjhrała konkurs u 2012 hodzie, atrymała pieramohu nad finam Kiajaryja ŭ vostraj baraćbie — pieramohu joj prynios pop-himn Tattoo.

Malmio byŭ abrany miescam praviadzieńnia konkursu ź niekalkich haradoŭ, jakija padali zajaŭki. U chodzie adboru brałasia pad uvahu najaŭnaść placovak i mahčymaść raźmiaščeńnia tysiač udzielnikaŭ, pradstaŭnikoŭ miedyja i fanataŭ.

Marcin Osterdał, vykanaŭčy dyrektar konkursu pieśni «Jeŭrabačańnie», skazaŭ, što Jeŭrapiejski viaščalny sajuz (EBU) byŭ u zachapleńni ad taho, što Malmio byŭ abrany dla praviadzieńnia konkursu treci raz.

Tors, jaki varočajecca, — samaja viadomaja architekturnaja słavutaść Malmio. Fota: Kentaroo Trymen / Getty Images

«Malmio zajmaje asablivaje miesca ŭ historyi konkursu, jon paśpiachova pravioŭ jaho spačatku ŭ 1992 hodzie, a zatym u 2013 hodzie — paśla papiaredniaj pieramohi Loreen», — skazaŭ jon.

«My budziem rady viarnucca ŭ hety enierhičny i dynamičny horad, jaki prademanstravaŭ, što maje placoŭki i infrastrukturu, jakija idealna padychodziać dla praviadzieńnia najbujniejšaha ŭ śviecie kancertu žyvoj muzyki», — dadaŭ Osterdał.

Pavodle jaho słoŭ, zajaŭka horada prademanstravała jaho vialikuju luboŭ da hetaha konkursu.

U cełym Šviecyja, radzima lehiendy «Jeŭrabačańnia» — hurta Abba, budzie prymać hety konkurs užo siomy raz.

Pa hetym pakazčyku rekord naležyć Vialikabrytanii, u jakoj prajšło dzieviać konkursaŭ. U hetym hodzie Brytanija ŭziała na siabie arhanizacyju konkursu zamiest Ukrainy, jakaja pieramahła ŭ 2022 hodzie, ale nie zmahła pryniać jaho praz vajnu.

Pryblizna paŭmiljona čałaviek pryjechali ŭ horad Livierpul na heta hrandyjoznaje mierapryjemstva.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Sumny horad, pra jaki pryniata dobra kazać». Rasijanka raskrytykavała Minsk — biełarusy joj iranična padziakavali26

«Sumny horad, pra jaki pryniata dobra kazać». Rasijanka raskrytykavała Minsk — biełarusy joj iranična padziakavali

Usie naviny →
Usie naviny

Pamierła Luboŭ Sankievič z Babrujska. Jana publična prasiła prabačeńnia za toje, što ŭ 1994‑m hałasavała za Łukašenku1

U Ždanovičach budujuć most, jaki złučyć dva rajony stalicy. Jakim jon budzie2

Čamu ciapier tak šmat klaščoŭ i što z hetym rabić?6

U dzień pačatku Pieciarburhskaha ekanamičnaha forumu USU nanieśli dziasiatak udaraŭ pa naftavym terminale ŭ porcie horada i bazie Bałtfłotu ŭ Kranštacie41

Parašenka zajaviŭ, što Ukrainie treba zaviaršyć kanflikt prosta zaraz20

Kiraŭnik DNR paviedamiŭ pra ŭdar drona pa aŭtobusie Maskva — Simfieropal3

Iran atakavaŭ bazy ZŠA ŭ Kuviejcie i Bachrejnie2

Apakalipsisu nie budzie? Navukoŭcy pierahledzieli samy zmročny scenar paciapleńnia klimatu5

Minčanka čatyry hady pražyła z mužčynam, naradziła dzicia, i nie viedała jaho imia10

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Sumny horad, pra jaki pryniata dobra kazać». Rasijanka raskrytykavała Minsk — biełarusy joj iranična padziakavali26

«Sumny horad, pra jaki pryniata dobra kazać». Rasijanka raskrytykavała Minsk — biełarusy joj iranična padziakavali

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić