Hramadstva

Pra što havaryli Arastovič ź Cichanoŭskaj

Na kanale «Fiejhin Live» adbyłasia hutarka ź lidarkaj biełaruskaj apazicyi Śviatłanaj Cichanoŭskaj. Ale potym da razmovy niečakana dałučyŭsia daradca kiraŭnika Ofisa prezidenta Ukrainy Alaksiej Arastovič. Viadoŭca Mark Fiejhin padkreśliŭ, što Arastovič maje biełaruskija karani, i tamu kamu jak nie Arastoviču razvažać pra budučyniu Biełarusi i Ukrainy.

Arastovič vykazaŭ svaje tezy, što biełaruskaja armija nie ŭstupiła ŭ vajnu z Ukrainaj, tamu što prajaviła hramadzianskuju mužnaść. Pavodle daradcy, cisk z boku Kramla na Łukašenku byŭ i zastajecca vialikim, ale biełaruskija vajskoŭcy — «ad radavoha da vyšejšaha aficerskaha składu» — dali zrazumieć, što bolš za 60% ź ich kateharyčna suprać udziełu ŭ kampanii.

«Hetyja ludzi ŭsurjoz ryzykavali, bo vajskoŭcu lahčej vykanać zahad, čym admović kiraŭnictvu ŭ kapryzie pavajavać niedzie».

Arastovič ličyć, što biełaruskija vajskoŭcy razumiejuć, što biełaruskaja armii stvoranaja, kab abaraniać narod Biełarusi, a nie kab napadać na susiedziaŭ».

Va Ukrainie ž byli haračyja hałovy, jakija prapanoŭvali ŭdaryć pa terytoryi Biełarusi. Ale Arastovič pierakanany, što pamiž našymi narodami nie pavinna być nivodnaj śmierci ci padzieńnia ŭkrainskich snaradaŭ na biełaruskuju ziamlu.

Pucinski režym trymaje narod Biełarusi ŭ zakładnikach, i było b hłupstvam, kaža Arastovič, stralać pa zakładnikach.

Abmierkavali Cichanoŭskaja i Arastovič mahčymy kantakt z prezidentam Ukrainy Zialenskim, jaki tak i nie sustreŭsia ź lidarkaj biełaruskaj apazicyi.

Cichanoŭskaja skazała, što jana zaŭždy za dyjałoh, padkreśliła, što razumieje aściarožnaść Zialenskaha. Pavodle jaje, sama sustreča — heta nie takoje pryncypovaje pytańnie, ale naładžvać kantakty varta ŭžo ciapier.

Arastovič skazaŭ, što situacyja ŭ trochkutniku Biełaruś-Ukraina-Rasija mocna zabłytanaja, i tut važna nie naškodzić najpierš Biełarusi. «My nie viedajem, što zrobić Łukašenka, kali taki kantakt publična adbudziecca, ci nie kiniecca Łukašenka ŭ abdymki da Pucina». Arastovič nahadaŭ, što Ukraina nie pryznała prava za Łukašenkam pradstaŭlać biełaruski narod, ale toj faktyčna kiruje krainaj, Uzbrojenymi siłami, siłavoj mašynaj, dziaržaŭnaj mašynaj i h.d.

«Tut hałoŭny pryncyp — nie naškodzić, my nie možam ryzykavać biełaruskaj niezaležnaściu, jakaja ŭsio jašče znachodzicca pad pucinskim ciskam, ryzykavać budučyniaj Biełarusi», — skazaŭ Arastovič.

Pavodle jaho, Ukraina ŭdziačnaja hramadzianam Biełarusi za mužnaść, vybitnuju rolu padčas apieracyi pa abaronie Kijeva, pieradaču infarmacyi z terytoryi krainy, za rejkavuju vajnu. Arastovič padkreśliŭ, što pierakanany, biełarusy jašče nieadnojčy pakažuć svaju mužnaść.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Jana nie vyhladała ščyraj, była ŭ mascy». Paŭlučenka pra sustreču Kaleśnikavaj ź biełaruskimi žurnalistami21

«Jana nie vyhladała ščyraj, była ŭ mascy». Paŭlučenka pra sustreču Kaleśnikavaj ź biełaruskimi žurnalistami

Usie naviny →
Usie naviny

Sturła Cholm Lehrejd vybačyŭsia pierad byłoj dziaŭčynaj za apovied pra zdradu

Jochanes Kłeba vyjhraŭ vośmy załaty miedal. Jon staŭ razam ź vialikimi2

77‑hadovy kiroŭca elektraskutara trapiŭ pad aŭtamabil u Minsku

Pamiatajecie Taćcianu Zareckuju, jakaja sa skandałam zvalniałasia z Kabinieta Cichanoŭskaj? U Estonii jaje padazrajuć u machlarstvie54

Za palityku asudzili Mikitu Bieražkova, byłoha pres-ataše chakiejnaha «Dynama» i syna eks-redaktara «Presboła»

«Minsktrans» nazvaŭ pryčyny prablem z tralejbusami3

Advakata Alaksieja Kierola asudzili pa palityčnaj kryminałcy2

U ciahniku Viciebsk—Minsk pjany pasažyr udaryŭ spadarožnika nažom u šyju1

Pamior rasijski piśmieńnik Roj Miadźviedzieŭ2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Jana nie vyhladała ščyraj, była ŭ mascy». Paŭlučenka pra sustreču Kaleśnikavaj ź biełaruskimi žurnalistami21

«Jana nie vyhladała ščyraj, była ŭ mascy». Paŭlučenka pra sustreču Kaleśnikavaj ź biełaruskimi žurnalistami

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić