Poŭnaje soniečnaje zaćmieńnie na praciahu amal 2 chvilin pieršymi ŭ kantynientalnaj častcy ZŠA ŭ paniadziełak nazirali žychary horada Madras (štat Arehon). Na videa, jakoje Nacyjanalnaje ŭpraŭleńnie pa aeranaŭtycy i daśledavańni kaśmičnaj prastory (NASA) tranśluje na svaim sajcie, vidać, jak dysk Miesiaca całkam zakryŭ soniečny dysk. Strym časam spyniajecca z-za vialikaj kolkaści hledačoŭ:
Zatym najbolš spryjalnyja ŭmovy dla nazirańnia uźniknuć u pałasie šyrynioj 70 mil (113 km) i praciahłaściu 4200 km ad Cichaha da Atłantyčnaha akijana praz 14 štataŭ: u Ajdacha-Fołz (štat Ajdacha), Kaśpiery (štat Vajominh), Linkolnie (štat Niebraska), Džefiersan-Sici (štat Misury), Paducy (štat Kientuki), Nešvili (štat Tenesi) i ŭ Kałumbii (štat Paŭdniovaja Karalina), dzie zaćmieńnie možna budzie nazirać ad 14:41 da 14:44 pa miascovym časie (ad 21:41 da 21:44).
Jak adznačyła infarmacyjnaje ahienctva AP, apošni raz poŭnaje soniečnaje zaćmieńnie nazirali na paŭnočnym zachadzie ZŠA ŭ 1979 hodzie na terytoryi piaci štataŭ, a na ŭsioj kantynientalnaj častcy ZŠA poŭnaje zaćmieńnie nazirałasia apošni raz u 1918 hodzie.
Nastupnaje poŭnaje soniečnaje zaćmieńnie na terytoryi ZŠA možna budzie nazirać 8 krasavika 2024 hoda ŭ Techasie i na terytoryi štataŭ Siaredniaha Zachadu, a zaćmieńnie, bačnaje z terytoryi ad Cichaha da Atłantyčnaha akijanaŭ, zdarycca tolki ŭ 2045 hodzie.
Ciapier čytajuć
«Ja nie bomž, u mianie navat biełyja škarpetki». U Minsku dziaŭčyna z Łuhanska raskłała pałatku prosta ŭ padjeździe šmatpaviarchovika, ustryvožyŭšy žycharoŭ
Kamientary