Kultura1111

U Nacyjanalnym mastackim muzei adkryvajecca vystava stvaralnika «Historyi kryŭskaje knihi»

Vystava pracaŭ Mścisłava Dabužynskaha «Staraja Litva» pryśviečanaja supiarečlivamu j karotkamu peryjadu žyćcia mastaka ŭ Litvie.

Vystava pracaŭ Mścisłava Dabužynskaha «Staraja Litva» pryśviečanaja supiarečlivamu j karotkamu peryjadu žyćcia mastaka ŭ Litvie.

Mścisłaŭ Dabužynski naradziŭsia ŭ Noŭharadzie ŭ 1875. U jaho radavodzie byli j połackija kniazi. Jon — adzin z «klasičnych» pradstaŭnikoŭ pieciarburzkaha «Mira Iskusstva», tavarystva mastakoŭ, artystaŭ i pubicystaŭ, u čyjoj tvorčaści adbiŭsia styl madern. .Siarod inšaha, Dabužynski byŭ adnym z nastaŭnikaŭ Šahała, kali toj vučyŭsia ŭ słavutaj pryvatnaj škole Zvancavaj.

Zatym udziačny vučań zaprasiŭ nastaŭnika vykładać užo ŭ svaju škołu: u 1918—19 h. Dabužynski žyŭ u Viciebsku i pracavaŭ u Viciebskaj mastackaj škole. U svaich tvorach taho času jon uvasobiŭ vobraz Viciebsku, jaho dzivosny kalaryt, prychavany, ale adčuvalny dramatyzm. Samyja viadomyja ź ich: «Viciebsk» (1919, akvarel), «Viciebsk. Cyrk» (1919, malunak, 1923, litahrafija) «Viciebsk. Leśvica» (1919, malunak, 1923, litahrafija). Peŭny čas Dabužynski žyŭ u Vilni, dzie ščylna syšoŭsia ź biełaruskaj intelihiencyjaj. Jon, jaki siabravaŭ z Łastoŭskim, Łuckievičami, Duž‑Dušeŭskim, taksama vyčuvaŭ siabie jak biełarus. I kali jon pierajechaŭ u Litvu, u 1924 h., dyk uliŭsia ŭ biełaruski nacyjanalny asiarodak u Koŭnie. Tut jon ŭdzielničaŭ u afarmleńni teatralnych pastanovak, afarmlaŭ časopis «Kryvič», inšyja biełaruskija vydańni. Ale, pieradusim, varta nazvać jahony šedeŭr — azdobu «Historyi kryŭskaje knihi» Łastoŭskaha. Tutsama jon rabiŭ zamaloŭki ŭ vakolicach Koŭna. Ale nie spyniaŭ ščylnych kantaktaŭ i z kolišnim pieciarburskim asiarodkam. U SSSR praciahvali drukavać knihi ŭ jahonaj azdobie. Hetak u 1926 jon stvaryŭ klasyčnaje mastackaje ŭvasableńnie «Miednaha vieršnika» Puškina… Paśla jon źjazdžaje ź Litvy ŭ Eŭropu, a ŭ 1939 pierabirajecca za akijan. Mienavita tam, u Amerycy, dzie jon pražyŭ jašče doŭhaje žyćcio (da 1957), Dabužynski j padsumavaŭ svoj tvorčy darobak, što raściarušany byŭ miž Pieciarburham i Vilniaju, Viciebskam i Koŭnam. Vystava «Staraja Litva», na jakoj pradstaŭlenyja škicy j zamaloŭki litoŭskich krajavidaŭ pačatku 1930‑ch — zusim nieviadomaja ŭ Biełarusi staronka tvorčaści słavutaha majstra. Hetaja vystava, biezumoŭna, stanie adnoj z samych važnych padziejaŭ hodu.

Siarhiej Chareŭski

Kamientary11

Ciapier čytajuć

U Biełarusi — bum na restarany nacyjanalnaj kuchni i jaje novaje pračytańnie5

U Biełarusi — bum na restarany nacyjanalnaj kuchni i jaje novaje pračytańnie

Usie naviny →
Usie naviny

U Mazyry zatrymali pravaabaroncu Uładzimira Cielapuna1

«Biełšyna» prosić abaranić jaje ad kankurencyi z boku kitajcaŭ4

Łukašenka: Tramp pakazaŭ usiamu śvietu i sapraŭdnaje abličča ZŠA, i abmiežavanaść mahčymaściaŭ ZŠA31

U biełaruskaj Vikipiedyi bolš nie mohuć chavać praŭki ŭ palityčnych artykułach. Čamu tak adbyłosia i čym heta pahražaje?4

U Hiermanii znoŭ pačynajuć apieracyju pa ratavańni harbataha kita Cimi. Paŭmiesiaca tamu na jaho ŭžo machnuli rukoj1

«Tam tryndziec!» Jak amapaŭcy nie chacieli, kab ich kamandziram była pieramožca milicejskaha konkursu pryhažości — źliŭ razmoŭ11

Iran na 10 dzion adkryŭ Armuzski praliŭ dla ŭsich sudnaŭ. Ceny na naftu palacieli ŭniz1

U Vilni ad imia miedyja prapanoŭvali hrošy za zdymki «Čarnobylskaha šlachu»

Fiestyval «Brasłaŭskija zarnicy» sioleta ŭsio-taki adbudziecca

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Biełarusi — bum na restarany nacyjanalnaj kuchni i jaje novaje pračytańnie5

U Biełarusi — bum na restarany nacyjanalnaj kuchni i jaje novaje pračytańnie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić