Kandrusievič: «Heta niepavaha da viernikaŭ».
Minharvykankam nie daŭ dazvołu na praviadzieńnie pracesii Božaha Cieła ŭ Minsku 29 traŭnia pa tradycyjnym maršrucie. Niezrazumiełym ličyć dadzienaje rašeńnie MitrapalitMinska-Mahiloŭski arcybiskup Tadevuš Kandrusievič.
Zamiest ŭžo tradycyjnaha maršruta (ad kaścioła Najśviaciejšaj Trojcy (sv. Rocha) na Załatoj Horcy pa tratuary ŭzdoŭž praśpiekta Niezaležnaści da Čyrvonaha kaścioła) haradskija ŭłady nakiroŭvajuć pracesiju pa tratuarach vulic Kazłova, Biaduli, Pieršamajskaj, Uljanaŭskaj i Śviardłova.
Dadzieny maršrut ujaŭlaje saboju vuzkija tratuary, vialikuju kolkaść mašyn uzdoŭž tratuaraŭ, šmatlikija śvietłafory, tramvai i rynak.U niekatorych miescach viaducca ramontnyja pracy, u suviazi z čym na ziamli lažać truby, a navokał raskapanyja jamy.
U takich umovach niaprosta prajści vialikaj kolkaściu ludziej, a tym bolš składana zasiarodzicca na malitvie. Akramia hetaha, u pracesii buduć udzielničać dzieci z usich minskich parafij, jakija buduć apranuty ŭ biełaje adzieńnie. Pracesija vielmi raściahniecca i zojmie bolš času, čym zvyčajna.
U atrymanym adkazie ad Minharvykankama taksama havorycca tolki pra adzin prypynak kala Čyrvonaha kaścioła. Heta, jak adznačaje Mitrapalit Kandrusievič, źjaŭlajecca pramym umiašalnictvam u praviadzieńnie liturhii śviata, jakaja praduhledžvaje čatyry prypynki (čatyry ałtary), dzie abviaščajecca Jevanhielle.
«Niezrazumiełaje rašeńnie haradskich uładaŭ — heta niepavaha da viernikaŭ, jakija źjaŭlajucca hramadzianami svajoj krainy i žycharami jaje stalicy, jakija pracujuć na karyść hramadstva, — padkreślivaje arcybiskup Kandrusievič. — Takoje rašeńnie nie spryjaje kansalidacyi našaha hramadstva,bo što možna kazać viernikam, jakija nie pierastajuć telefanavać i z tryvohaju pytacca ŭ śviataroŭ: čamu? Tym bolš, nichto z haradskich uładaŭ nie zaprasiŭ pradstaŭnikoŭ Kaścioła, kab abmierkavać maršrut».
Kamientary