Śviet22

U afrykanskaj dziaržavie Nihier źnikła vialikaja partyja ŭranu. Za hetym mohuć stajać Iran ci Rasija

Paryžskaja prakuratura raspačała rasśledavańnie pa spravie ab arhanizavanym vykradańni stratehičnaj syraviny ŭ intaresach zamiežnaj dziaržavy paśla taho, jak z uranavaha radovišča «Samajer» u Nihiery źnikła bujnaja partyja ŭranu, paviedamlaje Euronews.

Zdymak ilustracyjny. Fota: AP

Hetaj afrykanskaj krainaj ź lipienia 2023 hoda, paśla vajskovaha pieravarotu, kiruje vajskovaja chunta, jakaja vystupaje za poŭny kantrol Nihiera nad ułasnymi minieralnymi resursami, u tym liku i ŭranam. Vajskovyja ŭłady Nihiera kateharyčna adchilili ŭsie abvinavačańni na svoj adras.

Raniej radoviščam «Samajer» kiravała francuzskaja kampanija Orano. Adnak paśla abviaščeńnia jaho nacyjanalizacyi ŭ červieni ŭłady Nihiera zajavili, što ŭran, zdabyty francuzskaj kampanijaj, usio ž budzie pastupać na mižnarodny rynak.

U kancy listapada Orano paviedamiła, što partyja ŭranu z hetaha radovišča, dzie 63,4% naležała francuzskamu boku, a 36,6% — uradu Nihiera, była kanfiskavanaja i źnikła. U siaredzinie śniežnia ŭ Paryžy pačałosia aficyjnaje rasśledavańnie, u jakim havorycca pra mahčymuju vyhadu dla zamiežnaj dziaržavy.

Vajskovyja ŭłady Nihiera 27 śniežnia žorstka adreahavali na hetyja zajavy. Ministr hornazdabyŭnoj pramysłovaści, pałkoŭnik Asman Abarčy, zajaviŭ, što Nihier rašuča admaŭlaje sproby pradstavić realizacyju suvierennaha prava na nacyjanalnyja resursy jak kradziež. Pavodle jaho słoŭ, nielha ŭkraści toje, što znachodzicca ŭ zakonnaj ułasnaści dziaržavy.

U śniežni 2024 hoda Orano, 90% jakoj naležyć francuzskaj dziaržavie, faktyčna straciła kantrol nad tryma daččynymi pradpryjemstvami ŭ Nihiery, ale inicyjavała šerah mižnarodnych arbitražnych pracesaŭ. U vieraśni sud zabaraniŭ Nihieru pradavać uran z radovišča «Samajer», dzie zachoŭvajecca kala 1300 ton kancentratu koštam kala 250 miljonaŭ jeŭra. Paśla hetaha rašeńnia partyja ŭranu i źnikła.

Raniej, u sakaviku 2024 hoda, źjaŭlałasia infarmacyja pra mahčymuju patajemnuju damovu pamiž Nihieram i Iranam ab pastaŭkach uranu. Paviedamlałasia taksama pra sustreču kiraŭnika ŭrada Nihiera z tahačasnym prezidentam Irana Ibrachimam Raisi, na jakoj, pavodle źviestak raźviedki ZŠA, mahli abmiarkoŭvacca detali supracoŭnictva.

Paśla prychodu da ŭłady vajskoŭcaŭ Nihier adkryta demanstruje hatoŭnaść šukać novych mižnarodnych partnioraŭ i razhladaje supracoŭnictva ź Iranam abo Rasijaj. Rasija jašče ŭ lipieni vykazvała zacikaŭlenaść u raspracoŭcy nihierskaha ŭranu. Raniej i kiraŭnik PVK «Vahnier» Jaŭhienij Pryhožyn nazyvaŭ pieravarot u Nihiery «dobraj navinoj» i prapanoŭvaŭ svaju dapamohu novaj uładzie.

Pavodle źviestak Ahienctva pa zabieśpiačeńni Euratom za 2021 hod, Nihier zabiaśpiečvaje kala 4,7% suśvietnaj zdabyčy pryrodnaha ŭranu. Da pieravarotu kraina pastaŭlała kala 20% uranu, jaki vykarystoŭvaŭsia Francyjaj. Paśla źmieny ŭłady Jeŭropa ŭsio čaściej šukaje alternatyŭnyja krynicy ŭranu ŭ Aŭstralii, Kitai i Kazachstanie.

Kamientary2

  • Jeśli
    28.12.2025
    V kranie niet vody , značit vypili ......
  • F
    28.12.2025
    Chtości skanstrujavaŭ mašynu času.

Ciapier čytajuć

U restaranie «Mak.baj» na zahad Łukašenki pierajmienavali amierykana. Jak nazvali?22

U restaranie «Mak.baj» na zahad Łukašenki pierajmienavali amierykana. Jak nazvali?

Usie naviny →
Usie naviny

AAE hatovyja dapamahać ZŠA siłaj adkryć Armuzski praliŭ3

Na Homielščynie ŭžo pačali adklučać aciapleńnie — pieršymi ŭ krainie

U Minsku paśla rekanstrukcyi adkryŭsia spartkompleks «Dynama». Knižnaha kirmaša tam bolš nie budzie FOTY1

Infarmacyja pra spravazdačy Kramlu jašče bolš źmienšyła pieradvybarčyja rejtynhi partyi Orbana5

«Ja zaŭsiody viedaŭ, što jany papiarovy tyhr». Tramp zajaviŭ, što razhladaje mahčymaść vychadu z NATA12

«Usie hundzieli, burčeli». Łukašenka raskazaŭ, što ŭ vojsku byli niezadavolenyja, što navučać ich zaprasili vahnieraŭcaŭ7

MZS Biełarusi «pakul nie bačyć hatoŭnaści litoŭskaha boku da surjoznaj razmovy»

U žychara Kalinkavičaŭ znajšli ŭ kryvi rekordnyja 10 pramile ałkaholu3

Rasijskija ŭłady abaviazali adpravić kantraktnikami ŭ vojska nie mienš za 2% studentaŭ9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U restaranie «Mak.baj» na zahad Łukašenki pierajmienavali amierykana. Jak nazvali?22

U restaranie «Mak.baj» na zahad Łukašenki pierajmienavali amierykana. Jak nazvali?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić