U Biełarusi pradajuć niezvyčajnuju dalaravuju banknotu pa canie ŭ 40 raz bolšaj za kurs
U Biełarusi na aŭkcyjonie źjaviŭsia niezvyčajny łot: banknota naminałam $10, jakuju pradajuć pa kursie, što ŭ kala 40 razoŭ vyšejšy za zvyčajny — minimum za Br1200. I cana jašče moža vyraści, bo tarhi tolki pačalisia, piša Tochka.by.

Tłumačycca takaja nieadpaviednaść vielmi prosta: kupiura kalekcyjnaja. Heta tak zvany załaty siertyfikat ZŠA ŭzoru 1922 hoda. Takija banknoty ŭ svoj čas možna było abmianiać na zołata pa naminale — uładalnik moh atrymać u banku zołata na sumu, paznačanuju na kupiury.
Pradajecca ekzemplar u stanie Very Good (VG) — heta značyć, što banknota dobra zachavałasia, ale maje prykmiety vykarystańnia. Dla kalekcyjanieraŭ taki stan ličycca prymalnym i navat pryvabnym.
Załatyja siertyfikaty vypuskalisia ŭ ZŠA z 1879 pa 1934 hod i vykarystoŭvalisia pieravažna ŭ bankach i dziaržaŭnych ustanovach. Naminał u $10 byŭ samy maleńki — isnavali taksama kupiury na $20, $50, $100, $500 i navat $100 000 (apošniaja, praŭda, u volnaje abaračeńnie nie traplała).
Z abaračeńnia takija hrošy źnikli paśla taho, jak u 1933 hodzie prezident Franklin Dełana Ruźvielt admianiŭ załaty standart. Siońnia jany farmalna zastajucca sapraŭdnymi, ale ŭ štodzionnych raźlikach nie vykarystoŭvajucca i majuć kaštoŭnaść mienavita jak redkija kalekcyjnyja pradmiety.
U Hrodnie znajšli niezvyčajnyja 500 jeŭra, na ich palujuć kalekcyjaniery
U Nacbanku raskazali, na kolki častak moža być razarvanaja banknota, kab jaje abmianiali na cełuju
Błohier sprabavaŭ raspłacicca pamiatnaj banknotaj naminałam 80 rubloŭ. Ci atrymałasia?
Jakija kupiury najčaściej padroblivajuć u Biełarusi
Kamientary