Naraŭka — adna z hałoŭnych vodnych arteryj Biełaviežskaj puščy. U nas jana davoli karotkaja, bo pačynajecca na bałocie Dziki Nikar i praź miažu ŭvachodzić u polskuju častku puščy, piša telehram-kanał «Dzikaja pryroda pobač».

Jašče ŭ XIX stahodździ Naraŭku zrabili pramoj, kab spłaŭlać pa joj les u bałtyjskija porty. A ŭ 1960-ch hadach, kali ŭ Biełarusi išła maštabnaja mielijaracyja, rečyšča pahłybili i kanalizavali. Hidrałahičny režym mocna źmianiŭsia, i ad hetaha pahoršyŭsia stan navakolnych ekasistem.
Niekalki hadoŭ tamu adna hramadskaja arhanizacyja padrychtavała prajekt renaturalizacyi Naraŭki, ale nie paśpieła jaho realizavać. Sioleta ž u nacyjanalnym parku adnavili i narešcie vykanali prajekt pa adnaŭleńni naturalnych mieandraŭ na siami kiłamietrach płyni Naraŭki na biełaruskim baku.
Mieandry — heta naturalnyja vyhiny raki, jakija zapavolvajuć ciačeńnie i palapšajuć jakaść vady. Jany stvarajuć miescy žyćcia dla ryby, ptušak i inšych žyvioł, dapamahajuć utrymlivać vadu ŭ pojmie, źnižajuć ryzyku pavodak i zasuchi.
U Polščy ŭžo paśpiachova adnavili mieandry Naraŭki niepadalok ad miažy, ale tam ziamla znachodzicca ŭ pryvatnaj ułasnaści i ŭzhadniać takija raboty našmat ciažej.
Na Viciebščynie pradajuć unikalnuju siadzibu, pa prajekt jakoj haspadary jeździli ŭ dalokuju Brytaniju
«Płyvie tak valjažna». U Biarozie ŭ voziery zaviałasia «naša kapibara» VIDEA
U Hrodnie — kanflikt čajek i ludziej: adnyja kryčać, druhija razburajuć hniozdy
U Biełarusi nabirajuć papularnaść spłavy na prazrystych bajdarkach FOTAFAKT
Kamientary