Usiaho patrochu33

Navukoŭcy raskryli tajamnicu rudych katoŭ, jakaja nie davała spakoju dziesiacihodździami

Čamu całkam rudaja afarboŭka čaściej sustrakajecca ŭ katoŭ, a nie kotak?

Navukoŭcy raskryli sakret DNK, jakaja daje katam ruduju afarboŭku, piša Bi-bi-si.

Jany vyjavili, što rudym katam nie chapaje častki hienietyčnaha koda, a heta aznačaje, što kletki, adkaznyja za adcieńnie ich skury, vačej i poŭści, vyrablajuć bolš śvietłyja kolery.

Hety praryŭ prynios radaść nie tolki navukoŭcam, ale i tysiačam amataraŭ katoŭ, jakija sabrali srodki na heta daśledavańnie.

Navukoŭcy spadziajucca, što rašeńnie hetaj hałavałomki taksama dapamoža vyśvietlić, ci schilnyja rudyja katy da padvyšanaj ryzyki raźvićcia peŭnych zachvorvańniaŭ.

Dziesiacihodździami było viadoma, što mienavita hienietyka nadaje rudym pałasatym katam ich charakternuju afarboŭku, ale dzie mienavita ŭ hienietyčnym kodzie heta adbyvajecca, da hetaha času było nieviadoma navukoŭcam.

Dźvie hrupy navukoŭcaŭ z Univiersiteta Kiusiu ŭ Japonii i Stenfardskaha univiersiteta ŭ ZŠA raskryli sakret u adnačasovych artykułach.

Kamandy vyjavili, što ŭ kletkach, adkaznych za koler skury, vałasianych falikułaŭ i vačej katoŭ — miełanacytach — adzin hien, ARHGAP36, byŭ značna bolš aktyŭnym.

Hieny składajucca z frahmientaŭ DNK, jakija dajuć kletkam instrukcyi ab tym, jak funkcyjanavać. Paraŭnoŭvajučy DNK dziasiatkaŭ katoŭ z rudaj afarboŭkaj i bieź jaje, jany vyjavili, što ŭ rudych katoŭ adsutničaŭ učastak koda DNK u hetym hienie ARHGAP36.

Biez hetaj DNK hien ARHGAP36 bolš aktyŭny. Navukoŭcy ličać, što hien instruktuje miełanacyty vyrablać bolš śvietły pihmient.

Rudyja katy pieravažna mužčynskaha połu

Na praciahu dziesiacihodździaŭ navukoŭcy nazirali, što

katy z całkam rudaj afarboŭkaj značna čaściej źjaŭlajucca samcami. Heta spałučajecca z tym, što hien znachodzicca na Ch-chramasomie. Chramasomy — heta vialikija ŭčastki DNK, i ŭ samcoŭ katoŭ, jak i ŭ inšych mlekakormiačych, jość X– i Y-chramasomy, jakija niasuć roznuju kolkaść hienaŭ. Pakolki ŭ hetym vypadku hien, jaki kantraluje vypracoŭku pihmientu, znachodzicca tolki ŭ Ch-chramasomie, adnaho frahmienta DNK, jaki adsutničaje, dastatkova, kab zrabić kata całkam rudym.

Dla paraŭnańnia, u samak kotak jość dźvie Ch-chramasomy, tamu DNK pavinna adsutničać u abiedźviuch chramasomach, kab pavialičyć vypracoŭku śvietłaha pihmienta ŭ adnolkavaj stupieni — heta aznačaje, što ŭ takich kotak źmiašanaja afarboŭka bolš vierahodnaja.

«Hetyja rudyja i čornyja plamy ŭtvarajucca tamu, što na rańnich stadyjach raźvićcia adna Ch-chramasoma ŭ kožnaj kletcy vypadkovym čynam adklučajecca», — tłumačyć prafiesar Chirajuki Sasaki, hienietyk z Univiersiteta Kiusiu. — Kali kletki dzielacca, heta stvaraje vobłaści z roznymi aktyŭnymi hienami afarboŭki poŭści, što pryvodzić da źjaŭleńnia roznych plam».

Choć daśledavańnie mieła navukovuju asnovu, jano pačałosia jak prajekt, natchniony zachapleńniem prafiesara Sasaki.

Prafiesar Sasaki paraŭnaŭ hieny katoŭ koleru kaliko z hienami tych, u kaho ich niama, vykarystoŭvajučy miascovych katoŭ i mižnarodnuju bazu danych hienomu. Fota: Univiersitet Kiusiu

Jon pakinuŭ univiersiteckuju pasadu, ale, jak amatar katoŭ, skazaŭ, što choča praciahnuć pracu pa vyjaŭleńni hiena rudaha kata ŭ nadziei, što heta moža «spryjać pieraadoleńniu kacinych chvarob».

Jon i jaho kamanda sabrali 10,6 miljona jen (72,8 tysiačy dalaraŭ ZŠA) u vyniku kraŭdfandynhu dla daśledavańnia tysiač amataraŭ katoŭ z usioj Japonii i ŭsiaho śvietu.

Adzin z udzielnikaŭ napisaŭ: «My braty i siostry, vučymsia ŭ pieršym i trecim kłasach pačatkovaj škoły. My achviaravali našy kišennyja hrošy. Vykarystoŭvajcie ich dla daśledavańnia katoŭ kaliko (u jakich na biełym miechu pieravažajuć plamy dvuch koleraŭ. — Bi-bi-si)».

Hien ARHGAP36 taksama aktyŭny ŭ mnohich inšych častkach cieła, uklučajučy mozh i harmanalnyja załozy, i ličycca važnym dla raźvićcia.

Daśledčyki ličać, što mutacyja DNK u hienie moža vyklikać inšyja źmieny ŭ arhaniźmie, źviazanyja sa stanam zdaroŭja abo tempieramientam.

Hien ARHGAP36 taksama byŭ znojdzieny ŭ ludziej — u ich jon byŭ źviazany z rakam skury i vypadzieńniem vałasoŭ.

«Mnohija ŭładalniki katoŭ prytrymlivajucca idei, što roznyja kolery i ŭzory poŭści źviazany z roznymi asobami, — kaža prafiesar Sasaki. — Pakul niama navukovych dokazaŭ hetaha, ale heta cikavaja ideja, jakuju ja chacieŭ by daśledavać u budučyni».

Kamientary3

  • Žvir
    18.05.2025
    Nu, narešcie ! Tak doūha prymusili čalaviectva čakac`adkaz na pytaņnie. Narešcie možna raspavolicca i zniac` napružanasc`...
  • daviedka
    18.05.2025
    Pośle pusť vyjaśniat, počiemu ryžaja okraska čaŝie vstriečajetsia u korov, a nie u bykov.
  • Supier!
    19.05.2025
    Vielmi karysnyja dla ŭsiaho čałaviectva daśledavańni! Voś ciapier zažyviem! U ŭsie vojny skončycca, i z klimatam usio stanie nie miesca, i pitnoj vady ŭsim stanie chapać, i...

Ciapier čytajuć

28 punktaŭ «mirnaha płanu» ZŠA — poŭny śpis116

28 punktaŭ «mirnaha płanu» ZŠA — poŭny śpis

Usie naviny →
Usie naviny

«Čakajem, što z nami buduć kansultavacca». Zachodnija palityki — pra tajny mirny płan ZŠA8

Łukašenka skazaŭ, što palacić u Mjanmu i Ałžyr, a ŭ śniežni sustreniecca z amierykancami2

Łukašenka: Niekatoryja rektary dastukalisia da antydziaržaŭnaj palityki i stali carkami10

Chłopcy zdymali rolik dla sacsietak pra važnaść pravił darožnaha ruchu — za heta ich aštrafavała DAI1

Dva novyja rektary, hiendyrektar MTZ i namieśniki ministraŭ — novyja pryznačeńni1

Prakuratura zabłakavała sajt ź biełaruskimi knihami i suvienirami2

Litva nie budzie kampiensavać straty pieravozčykaŭ, jakija zachraśli ŭ Biełarusi8

Vyzvalenyja katalickija śviatary Hienrych Akałatovič i Andžej Juchnievič. Miarkujučy pa ŭsim, ich nie departavali13

Biznesmiena ź Minska pasadzili pa čatyroch palityčnych artykułach. Jon padtrymlivaŭ Rasiju, a ŭkraincaŭ nazyvaŭ «chachłami»10

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

28 punktaŭ «mirnaha płanu» ZŠA — poŭny śpis116

28 punktaŭ «mirnaha płanu» ZŠA — poŭny śpis

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić