Miełkazioraŭ: U mianie raspluščvalisia vočy, što my nijakija nie ruskija sa znakam jakaści. Ale prymušać da biełaruskaści nie atrymajecca
«U mianie taksama byŭ pieryjad, kali mianie «pakusaŭ Zianon».

Błohier Mikita Miełkazioraŭ u jutub-prajekcie «Pieratrem z Chalezinym» padzialiŭsia svaim pohladam na šlachi papularyzacyi biełaruskaści.
«Mnie b vielmi chaciełasia nakont prapahandy biełaruskaha nie być taksičnym», —
adznačyŭ Miełkazioraŭ i raskazaŭ, što ŭ jaho byŭ pieryjad, kali jon vykazvaŭ radykalnyja pohlady adnosna šlachoŭ pašyreńnia biełaruskaj movy i kultury.
«U mianie taksama byŭ pieryjad, kali ja daznavaŭsia. U mianie raspluščvalisia vočy, što my nijakija nie ruskija sa znakam jakaści. Ja razumieju, jakaja heta ahułam atruta, nakolki jakasnaja atruta. I zrazumieła, u mianie zdaryŭsia pieryjad, kali mianie, jak ja heta nazyvaju, «pakusaŭ Zianon» i pačałasia ahresija, što my svaimi rukami nibyta zdajom hetuju krainu. I z-za palityčnaj kanjunktury my supier blizka padyšli da hetaj miažy», — raskazvaje Miełkazioraŭ.
«Ja razumieju, što tak ty Biełaruś biełarusam nie pradasi. (…) Ja razumieju, što prymušać, treści niejak, što my biełarusy, davaj razmaŭlaj pa-biełarusku, davaj hladzi biełaruski jutub, davaj hladzi biełaruskija knižki, nie atrymajecca. Tamu prosta spakojna, šlachietna, stylova pakazvać, što heta jość.
Ja, na ščaście ci na žal, nie ministerstva prapahandy ci ministerstva biełaruščyny novaj ci niejkaj staroj Biełarusi. Ja zajmajusia svaim kantentam i, jak kazaŭ Maks Korž, «prosto diełaju svoje muzło».
Miełkazioraŭ zaŭvažyŭ, što kali pačynaŭ novy prajekt pa historyi, to jamu było važna, kab jon nie byŭ taki, jak šmat prajektaŭ da hetaha — kali dobraja infarmacyja ŭ kiepskaj padačy.
«Ahułam u biełaruskaha (heta taksama naviazana) byŭ taki šlejf čahości sialanskaha (chacia nie baču nijakaj prablemy ŭ sialanstvie, heta taksama moža być šlachietna, treba lubić svaje karani), ale čahości marhinalnaha. (…) Nie, kłasnaje moža być biełaruskaje. Absalutna».
Miełkazioraŭ adznačyŭ, što jamu padabajucca prajekty, jakija pakazvać, nakolki biełarusy krutyja.
Ciapier čytajuć
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Kamientary