Śviet88

Siem pradkazańniaŭ na 2024 hod z 1924 hoda

Bild sabraŭ śviedčańni taho, jak ludzi ŭ 1924 hodzie ŭjaŭlali śviet praz 100 hadoŭ. Voś siem pradkazańniaŭ — pryčym niekatoryja ź ich na ździŭleńnie supali z realnaściu.

Prezident ZŠA Kałvin Kulidž padpisvaje biejsbolny miač dla pitčara Zały słavy Uołtera Džonsana na vačach u inšych sienataraŭ u 1924 hodzie. Fota: Library of Congress via AP 

Paleantołah Edvard Fiorłonh z Kalifarnijskaha ŭniviersiteta šakiravaŭ usich svajoj idejaj ab tym, što da 2024 hoda koni zastanucca biez spravy. U svaim artykule ŭ haziecie Kansas City Post jon vykazaŭ mierkavańnie, što traktary i aŭtamabili zmohuć poŭnaściu zamianić ich u sielskaj haspadarcy, a koni buduć sustrakacca pieravažna ŭ zaaparkach.

Brytanski palityk Kinhśli Vud na zvanaj viačery ŭ 1924 hodzie zajaviŭ, što ŭ 2024 hodzie ludzi buduć žyć u siarednim nie mienš za 100 hadoŭ, a ŭ 75 hadoŭ jany buduć ličycca adnosna maładymi.

Inžynier Arčybald Łou jašče 100 hadoŭ tamu ŭ svajoj knizie «Biazdrotavyja mahčymaści» vykazaŭ zdahadku, što ŭ 2024 hodzie asnoŭnaja masa ludziej budzie pracavać z domu. «My zmožam vieści mnostva roznych vidaŭ biznesu, jakija raniej patrabavali fizičnaj prysutnaści», — pisaŭ jon.

Šviedski architektar Ben Bjorksan pradbačyŭ raźvićcio aŭtamabilebudavańnia i sprahnazavaŭ źjaŭleńnie ŭ vialikich haradach trochjarusnaj šašy i kanviejernych stužak, jakija pavinny byli zamianić tratuary.

Aŭtar haziety Olderman Newton sto hadoŭ tamu maryŭ pra toje, što ŭ 2024 hodzie dzieci buduć nasić aźbiestavyja kaściumy, jakija nie daviadziecca prać, a na ŭrokach anhlijskaj movy buduć słuchać pjesy Šekśpira, zapisanyja na hramafonnuju płaścinku.

Ńju-jorkski mahnat Džozef Dej sto hadoŭ tamu ličyŭ, što ŭ 2024 hodzie ŭsie buduć kožny dzień dabiracca na pracu z dapamohaj dyryžablaŭ i samalotaŭ.

Halivudski režysior Devid Hryfit kazaŭ u 1924 hodzie, što dziakujučy kino ludzi daviedajucca značna bolš pra inšyja kultury i im bolš nie treba budzie bajacca nieznajomcaŭ — tak filmy, na jaho dumku, pavinny byli skončyć z usimi vojnami.

Kamientary8

  • A voś i russkij mir sa svaim zvarotnym karha-kultam
    04.01.2024
    Zilbierhuś, cyvilizavanyja nacyi daŭno nie vajujuć pamiž saboj. Heta vašyja ŭbohija adnamircy dahetul kidajucca na susiedziaŭ.  
  • Antyp
    04.01.2024
    Niezaležna ad panaŭleńniaŭ technałohij u rešcie rešt , jak napisana ŭ knizie Eklezijasta, "što było, toje i budzie...i niama ničoha novašha pad soncam". 
  • maleńkaja architektarka ciemry
    04.01.2024
    supali z realnaściu prahnozy (nie pradkazańni)) navukoŭca, inžyniera, architektara i trochi aŭtara haziety) i heta nijakaje nie dziva. prosta hetyja ludzi vałodajuć analityčnym składam rozumu i trochi dumajuć pra čałaviectva, a nie tolki pra lubimaha siabie, jak palityk i mahnat

Ciapier čytajuć

Łukašenka: Što tvorycca ŭ krainie, u nas usie hetuju huś kruciać31

Łukašenka: Što tvorycca ŭ krainie, u nas usie hetuju huś kruciać

Usie naviny →
Usie naviny

Kavieryn: U mianie raście dačka, i ja chacieŭ by, kab jana žyła, chutčej, u tym śviecie, jaki ŭjaŭlajuć sabie idealnym fieministki36

Mnohija biełarusy straciać mahčymaść jechać na pracu ŭ Litvu. Voś što źmienicca ź listapada34

Siamja z Mazyra źbiraje $2,9 miljona, kab vyratavać syna4

«Kali mnie było dva hady, svajaki pavieźli mianie ŭ Biełaruś». Praz sacsietki dziaŭčyna adšukała baćku-rasijanina — ale skončyłasia historyja sumna23

Pamior Hienadź Šepieleŭ11

Va Ukrainie amal skončylisia rakiety dla F-16, jakimi źbivajuć reaktyŭnyja drony

Apple prezientavała pieršy składny ajfon14

Tramp paabiacaŭ pa 5 tysiač dalaraŭ kožnamu paŭnaletniamu amierykancu, kali respublikancy zachavajuć kantrol nad Kanhresam29

Štučny intelekt rašyŭ zadaču Naŭje—Stoksa, jakuju ludzi nie mahli razhadać 90 hadoŭ. Historyja, adnak, abiarnułasia skandałam15

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Łukašenka: Što tvorycca ŭ krainie, u nas usie hetuju huś kruciać31

Łukašenka: Što tvorycca ŭ krainie, u nas usie hetuju huś kruciać

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić