Łukašenka: tolki idyjot moža skazać, što ja paviarnuŭ na Zachad + pra pistalet
Pra heta kiraŭnik dziaržavy skazaŭ siońnia rasijskim rehijanalnym ŚMI.
Pra heta kiraŭnik dziaržavy skazaŭ siońnia rasijskim rehijanalnym ŚMI.
Fraza prahučała ŭ pasažy pra sajuznuju dziaržavu:
U čym vina Łukašenki, što jon razburaje sajuznuju dziaržavu. Kali my razburajem ekanamičny padmurak našaha adzinstva, tut i Łukašenka nie dapamoža. Kali b razyšlisia ŭ hetaj sfery, a heta sama adčuvalnaja vajskovaja sfera, my b hety vučeńni nikoli nie praviali…
I tolki idyjot moža paśla hetaha skazać, što Łukašenka paviarnuŭ na Zachad, jašče niekudy tam paviarnuŭ i kinuŭ Rasieju. My zaŭsiody byli za abjadnaŭčyja pracesy.
U nas tolki dva pistalety Hłok i toje, tolki ŭ Słužbie biaśpieki. Niadaŭna ŭ Zavidava mnie prezydent Rasiei pakazaŭ novy pistalet Jaryhina. Peŭna, nichto z vas jaho ŭ rukach nie trymaŭ. Cudoŭnaja reč: kudy celiśsia, tudy i traplaješ. Ja naohuł byŭ uražany, ja vajskovy čałaviek. Ja ŭziaŭ hety pistalet — heta samaje nienavisnaja maja zbroja i ja zaŭsiody drenna stralaŭ ź pistaleta —
uziaŭ hety pistalet, ja ž kažu, kudy celiśsia, tudy i traplaješ. Ja byŭ uražany.
Ja pryjaždžaju ŭ Sočy. Jon dastaje z kišeni i kaža: »Daru!». Praz paŭhoda jon mnie padaryŭ hety pistalet z usimi dakumentami. Cudoŭnaja reč.
Ciapier čytajuć
Źnikły Anatol Kotaŭ byŭ partnioram samaha vysokapastaŭlenaha biełaruskaha raźviedčyka, jaki pierajechaŭ u Polšču. Tut moža być kluč da razhadki jaho źniknieńnia

Źnikły Anatol Kotaŭ byŭ partnioram samaha vysokapastaŭlenaha biełaruskaha raźviedčyka, jaki pierajechaŭ u Polšču. Tut moža być kluč da razhadki jaho źniknieńnia
«Z tatam vyrašyli: naśpieŭ čas vučycca pa-biełarusku». Žančyna raskazała, jak u 80-ja hady jeździła za 20 kiłamietraŭ ad Minska dziela adukacyi na rodnaj movie

Kamientary