Ułada

Pucin: Uzrovień intehracyi Rasii i Biełarusi značna nižejšy, čym u krain Jeŭrasajuza

Na pres-kanfierencyi ŭ Maskvie kiraŭnik Rasii prakamientavaŭ biełaruska-rasijskaje supracoŭnictva i pytańni intehracyi.

Fota: TASS

«U nas vialiki nabor našaj sumiesnaj pracy dla zbližeńnia ekanomik i dla nadańnia im bolšaj kankurentazdolnaści. I tam nie tolki roŭminh. Choć heta taksama pavinna stajać na paradku dnia — heta toje, što ludzi pavinny adčuć. Ale ŭ nas užo mnohaje zroblena. Asabliva ŭ sacyjalnych pytańniach. Ja maju na ŭvazie i svabodnaje pieramiaščeńnie, i stanovišča na rynku pracy. I navat sacyjalnaje zabieśpiačeńnie pa cełym šerahu kirunkaŭ.

Ciapier u nas razmova idzie pra što? Pra toje, kab sinchranizavać padatkovuju i mytnuju spravu i zakanadaŭstva.

Heta nadzvyčaj važna dla taho, kab zabiaśpiečyć adnastajnaje razumieńnie taho, jak my budziem dziejničać sumiesna dla dasiahnieńnia najvyšejšaha vyniku. Voś heta na samaj spravie asnoŭnyja rečy: fiskalnaja palityka i zakanadaŭstva, i mytnaje», — skazaŭ Uładzimir Pucin.

Pa jaho słovach, praces uzhadnieńnia pazicyj ź biełaruskim bokam byŭ doŭhi i niaprosty:

«Pavinien skazać, što Alaksandr Ryhoravič i jaho ŭsia kamanda — niaprostyja pierahavorščyki. Ale my, u cełym, dasiahnuli razumieńnia taho, jakim tempam i jakimi krokami my pavinny da hetaha iści. Heta tyčycca dopusku na rynak zakupak tavaraŭ i pasłuh, arhanizavanyja dziaržavaj, biełaruskimi ekanamičnymi apieratarami. Heta tyčycca transpartu i vielmi mnohich pytańniaŭ. Tamu ja ŭpeŭnieny, što našy hramadzianie heta adčujuć na sabie, na biahučym svaim žyćci. Heta nie manna niabiesnaja. Ź nieba ŭsio adrazu nie pavalicca. Ale jość vidavočnyja rečy, jakija zabiaśpiečvajuć našu kankurentazdolnaść».

Pucin ličyć, što ŭzrovień intehracyi dźviuch krain značna nižejšy, čym u krain Jeŭrasajuza.

«Ja ŭžo nie kažu ab adzinaj valucie. Boh ź im. Heta pytańnie, mahčyma, budučyni. Kali našy adpaviednyja ekanamičnyja słužby pryjduć da niejkaj zhody na hety kont.

Ale nam spačatku treba sinchranizavać naša zakanadaŭstva ŭ śfiery ekanomiki. I antymanapolnaje zakanadaŭstva, padatkovaje, mytnaje. Voś my pra heta damovilisia. Damovilisia — ciapier pačniem pracavać. Spadziajusia, što vyniki buduć», — skazaŭ rasijski kiraŭnik.

Pucin zajaviŭ pra niemahčymaść hladzieć na Kijeŭ i «čakać, kali dałbanuć»

ŚMI: Barys Hryzłoŭ stanie novym pasłom Rasii ŭ Biełarusi

Kamientary

Ciapier čytajuć

Na pratestancki fiestyval u «Čyžoŭku-Arenu» jedzie amierykanski prapaviednik Franklin Hrem. Razam ź im čakajuć Koŭła z žonkaj14

Na pratestancki fiestyval u «Čyžoŭku-Arenu» jedzie amierykanski prapaviednik Franklin Hrem. Razam ź im čakajuć Koŭła z žonkaj

Usie naviny →
Usie naviny

6 vajskovych mašyn, 20 mašyn supravadžeńnia. Pryjezd Łukašenki ŭ rezidencyju na Homielščynie trapiŭ na spadarožnikavy zdymak16

«Pakul zajavak nul». U vilenskaj škole Stembridge raskazali, jak idzie nabor u sadkoŭskuju hrupu ź biełaruskaj movaj navučańnia14

«Ablivali farbaj pomniki, vyryvali kryžy». Padletki paškodzili bolš za 50 mahił na Radaŭnicu. Ich zatrymaŭ śpiecnaz4

Biełaruś uvajšła ŭ suśvietny antytop-5 pa kolkaści naradžeńniaŭ20

Ministr zamiežnych spraŭ Polščy sustreŭsia z Džonam Koŭłam4

Sałaŭjoŭ vybačyŭsia pierad Viktoryjaj Boniaj, ale admoviŭsia vybačacca pierad Miełoni5

Tejłar Śvift damahajecca pravavoj abarony frazy «Pryvitańnie, heta Tejłar Śvift»

Ułady Biełarusi prasili Rasiju pieradać im ukrainskija radoviščy na Danbasie. Tyja jašče navat nie akupavanyja17

Kolki ŭ Biełarusi žyvie ŭdzielnikaŭ Vialikaj Ajčynnaj vajny?7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Na pratestancki fiestyval u «Čyžoŭku-Arenu» jedzie amierykanski prapaviednik Franklin Hrem. Razam ź im čakajuć Koŭła z žonkaj14

Na pratestancki fiestyval u «Čyžoŭku-Arenu» jedzie amierykanski prapaviednik Franklin Hrem. Razam ź im čakajuć Koŭła z žonkaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić