Hramadstva

Biskup Viciebski zabaraniŭ apładziravać u chramach. Heta vyklikała palemiku

Vierniki ŭ Minsku apładysmientami vitajuć biskupa Tadevuša Kandrusieviča paśla jaho viartańnia ŭ Biełarusi. Fota Nadziei Bužan. 

Biskup Viciebski Aleh Butkievič vydaŭ pastanovu ab zabaronie apładysmientaŭ u kaściołach svajoj dyjacezii. Adnačasova jon zahadaŭ, kab Śviatuju Kamuniju prymali na kaleniach.

Hetyja navacyi ŭ takoj tradycyjnaj struktury, jak Kaścioł, vyklikali dyskusii. 

«Fsio surjozna», — iranizuje ŭ katalickaj hrupie ŭ fejsbuku manach-kapucyn Siarhiej Maciušonak z namiokam na toje, što heta nie spravy pieršaradnaj važnaści, jakimi siońnia pavinien zajmacca biskup.

«Cudoŭna, nikoli nie plaskaju ŭ kaściole, vielmi heta napaminała partyjnyja schody», — uchvalaje pastanovu biskupa Lilija Ihnatovič.

«Navošta prymušać usich rabić adnolkava? Niaŭžo dla Chrysta nastolki važna, što my, padychodziačy da Jaho, pavinny ŭklenčyć? Čytajučy Śviatoje Pisańnie, možna sustrecca z roznymi situacyjami dzie da Jezusa padychodziać roznyja ludzi i nie ŭsie jany adrazu kidajucca klenčyć, dy i Jezus hetaha im nie zahadvaje, — piša ŭ liście ŭ «Našu Nivu» naš čytač Dzianis Suchavaraŭ. — I chiba Jezus azdaraŭlaŭ i vysłuchoŭvaŭ tolki tych, chto ŭklenčyŭ pierad Im?» — dadaje jon.

Krytykuje jon i zabaronu apładysmientaŭ.

«Apładysmienty — heta prajava śvieckaja, bo ludzi zvyčajna apładzirujuć u teatry, tamu nie prystojna rabić heta ŭ śviatym miescy. Ale, z druhoha boku, plaskańnie ŭ dałoni — heta vyraz radaści, zadavalnieńnia i padtrymki. Niaŭžo heta niešta błahoje i nieprystojnaje? Kali vierniki — žyvoje Cieła Chrysta — vyražajuć hetak, navat adno da adnaho, radaść i padtrymku, to možna skazać, što sam Chrystus apładziruje. Darečy, apładysmienty ŭ biełaruskim kaściole pieravažna źjaŭlajucca padčas «dušpastyrskich abjaŭ», jakija naturalna mohuć pasłužać padstavaj dla takich emocyj jak radaść, zadavalnieńnie i padtrymka, — piša Dzianis Suchavaraŭ i dadaje. — Zhadvajucca i inšyja katalickija kaścioły śvietu (naprykład, u Afrycy) dzie plaskańnie ŭ dałoni, tancy dy inšyja «šumnyja» praktyki padčas liturhii źjaŭlajucca normaj».

Zahad biskupa Viciebskaha nie raspaŭsiudžvajecca na inšyja dyjacezii krainy, u Minsku, Mahilovie, Pinsku i Trakielach apładziravać pa-raniejšamu možna. Varta adznačyć, što dapamožny biskup Alaksandr Jašeŭski, vikaryj Mahiloŭski pazityŭna adhuknuŭsia na viciebskuju navacyju ŭ instahramie: «Mužna, advažna i pravilna!»

48-hadovy Aleh Butkievič byŭ pryznačany biskupam Viciebskim siem hadoŭ tamu. Razam z 51-hadovymi Juryjem Kasabuckim (Minsk) i Juzafam Stanieŭskim (Hrodna) dy 46-hadovym Alaksandram Jašeŭskim (Mahiloŭ) jon naležyć da maładoha pakaleńnia biełaruskich prełataŭ, jakija kirujuć Kaściołam va ŭsio bolš śvieckim hramadstvie. Pastanova biskupa Butkieviča — sproba achavać «sakralnaść» chramavaj prastory, abaranić jaje ad praniknieńnia śvieckich zvyčak i ŭzmacnić uračystaść abradu pryčaścia.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Pieršy biełaruski pašpart z «Pahoniaj» atrymaŭ Łukašenka, a druhi — školnik Juryj Čarniak. Jak skłaŭsia los chłopca?

Pieršy biełaruski pašpart z «Pahoniaj» atrymaŭ Łukašenka, a druhi — školnik Juryj Čarniak. Jak skłaŭsia los chłopca?

Usie naviny →
Usie naviny

Siamju ź dziciom nie puścili jeści ŭnutry kaviarni picu navynas. «Haraž» apraŭdvajecca, internet spračajecca9

Za admovu razbłakavać telefon pry ŭjeździe ŭ Rasiju ciapier možna sieści na 15 sutak4

Žančyna schadziła ŭ fiłarmoniju i aburyłasia, što ŭ skrypački na scenie spaŭzła bretelka biusthaltara11

Zialenski ličyć začystku internetu ŭ Rasii padrychtoŭkaj da ŭdaru pa Bałtyi25

Mužčyna rasstralaŭ vaśmiarych dziaciej u ZŠA8

Iran admaŭlajecca ad sustrečy z amierykancami ŭ Isłamabadzie. Bajkot vydaje hłyboki raskoł u Tehieranie4

Kuleba bačyć padrychtoŭku biełaruskaj armii da vajny. Ale hety militaryscki teatr pryznačany tolki dla adnaho hledača — Kramla28

Praz kanflikt z Papam Tramp pačaŭ stračvać padtrymku vybarščykaŭ. U Vašynhtonie zahavaryli pra prymireńnie14

U Tomsku źnieśli pomnik represavanym: siarod ich byli departavanyja ź Biełarusi palaki, a taksama biełarusy, jakich prymušali źmianiać nacyjanalnaść18

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pieršy biełaruski pašpart z «Pahoniaj» atrymaŭ Łukašenka, a druhi — školnik Juryj Čarniak. Jak skłaŭsia los chłopca?

Pieršy biełaruski pašpart z «Pahoniaj» atrymaŭ Łukašenka, a druhi — školnik Juryj Čarniak. Jak skłaŭsia los chłopca?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić