Hramadstva

«Hulaŭ z ahniom i apioksia». Fazel havaryŭ z Łukašenkam pra palitviaźniaŭ i dyjałoh

Pa vynikach pajezdki Rene Fazela ŭ Minsk siońnia adbyłasia kanfierencyja Rady Mižnarodnaj fiederacyi chakieja. Voś karotkija tezisy, ahučanyja vice-prezidentam IICHF Kalerva Kumałam.

Rene Fazel nie rady publikacyjaj svajho fota z Łukašenkam, u vyniku jakoha jon apynyŭsia pad ahniom krytyki

— Paśla sustrečy z Łukašenkam Fazel apynuŭsia pad najmacniejšym ciskam z boku šviejcarskaj presy.

— Fazel abmiarkoŭvaŭ roznyja temy, u tym liku i palitviaźniaŭ. Pa adnych pytańniach atrymaŭ stanoŭčy adkaz, ale pa hałoŭnych [jakich kankretna, nieviadoma — NN] — kateharyčnuju admovu.

— Kiraŭnik IICHF šakavany publikacyjaj fota z Łukašenkam. Płanavałasia, što sustreča projdzie biez žurnalistaŭ.

— Kančatkovaje rašeńnie budzie ahučanaje nie paźniej za 27 studzienia. Pa słovach Kumały, aptymalny varyjant na siońnia — praviadzieńnie turniru tolki ŭ Łatvii.

Sam Fazel taksama prakamientavaŭ svoj vizit u Minsk:

— Pra fota z Łukašenkam: «Karcinka moža kaštavać tysiačy słoŭ. <…> Prašu prabačeńnia, kali padałosia, što takim čynam ja vykazvaju svaju zhodu z padziejami i represijami ŭ Biełarusi. <…> U mianie z Łukašenkam dobryja adnosiny ŭžo 20 hadoŭ. Ja chacieŭ vykarystać heta, kab zrabić niešta dobraje. Prykładna takoje, što čempijanat śvietu pa chakiei viadzie da svojeasablivaha prymireńnia ŭłady i apazicyi, pratestujučych. Atrymałasia krychu pa-durnomu, mnie taksama niajomka».

— Pra čempijanat śvietu ŭ Biełarusi: «Pravieści čempijanat śvietu — naš abaviazak. <…> Tamu my skazali sabie: čamu b nie pasprabavać pierakanać prezidenta Łukašenku, što jon moža pasłać sihnał čempijanatam śvietu? A mienavita, što jon imkniecca da dyjałohu z apazicyjaj.

Ujavicie, kali my zaraz admianiajem čempijanat śvietu pa chakiei ŭ Biełarusi: heta niešta źmienić u krainie? Viadoma ž, nie.

Sam Łukašenka zajaviŭ, što choča źmianić kanstytucyju, što jon hatovy pravieści novyja vybary. <…> Pavinien pryznacca: u Minsku hulaŭ z ahniom i apioksia. Zaraz źmianić hetaje mierkavańnie budzie składana».

— Pra pieramovy z Łukašenkam: «Pieršy kantakt byŭ vielmi pryjazny. Paśla, kali my vykłali prablemy, abmierkavańnie stała vielmi emacyjnym. Z takimi ludźmi zvyčajna vielmi składana razmaŭlać. Dziakujučy asablivym adnosinam z Łukašenkam, my zmahli pierajści ad słoŭ da spravy.

Ja ŭpeŭnieny, što nie zrabiŭ ničoha drennaha. Z dapamohaj hetaha čempijanatu śvietu my možam dabicca taho, čaho inšym sposabam nie dasiahnuć. Chto ŭžo čahości damohsia ŭ Biełarusi sankcyjami i bajkotami? Nichto».

Kamientary

Ciapier čytajuć

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie8

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie

Usie naviny →
Usie naviny

Dziasiatki hadoŭ ekśpiedycyj u adnym jutub-kanale. U Biełarusi prezientavali videarchiŭ Mikoły Kozienki z narodnymi tancami i abradami1

U Centralnuju i Uschodniuju Jeŭropu ciakuć miljardy: rekordnyja inviestycyi, niahledziačy na niavyznačanaść3

Biznesmien adnaŭlaje siadzibu Radziviłaŭ i adkryŭ pobač łaźnievy kompleks1

Zialenski: Pucin nie siadzić u turmie — heta samy vialiki kampramis, na jaki pajšoŭ śviet3

Niaklajeŭ apublikavaŭ złabadzionny vierš. U im zhadvajecca i Kaleśnikava z Babarykam, i Cichanoŭskaja, i Prakopjeŭ z Paźniakom31

Biełaruska-emihrantka addaje nyrku mužu, kab vyratavać jaho4

Biełarusy raskazvajuć, jakija pradukty vykidajuć na ŭjeździe ŭ Polšču, a za što i štrafujuć9

«U siarednim kiroŭca aŭtavoza atrymlivaje 130 jeŭra za sutki». Dalnabojščyk ź Viciebska apisaŭ svaju pracu1

Kavaleŭski zajaviŭ, što Cichanoŭskaja zapavolvaje praces vyzvaleńnia palitviaźniaŭ39

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie8

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić