Hramadstva

«Milicyjant skazaŭ, što našu siamju i tak zanadta doŭha škadavali». Bčb-niaviesta Ina Zajcava pra adjezd va Ukrainu

Ina Zajcava, jakaja vychodziła na maršy ŭ viasielnaj sukiency, źjechała ŭ Kijeŭ paru dzion tamu. Kaža, što jany z mužam nie raz abmiarkoŭvali heta pytańnie, bo chvalavalisia za dziaciej. 

«Pierad tym jak Andreja zabrali, u mianie była razmova z pradstaŭnikom milicyi, jaki raskazaŭ, što našu siamju i tak zanadta doŭha škadavali. Ciapier da nas budzie asablivaja ŭvaha, a za dziećmi znojduć, kamu hladzieć. «My ž vam pratakoły robim pa-charošamu, a vy nie supakojvajeciesia». Andrej skazaŭ: kali mianie pasadziać, značyć, treba budzie, kab ty źjechała».

11 śniežnia muža zatrymali. Paśla tydnia rozdumaŭ Ina razam z dvuma dziećmi sieła ŭ mašynu i nakiravałasia da ŭkrainskaj miažy. Vielmi chvalavałasia ŭ darozie.

«Da nas dachodzili čutki, što z artykułam 23.34 razvaročvajuć. Ale ź biełaruskaj miažy mianie vypuścili prosta sa śvistam. Pravieryli tolki pašparty i techpašpart. Navat rečy nie šmanali, niahledziačy na toje što na mašynie tak i zastalisia ŭsie maje bčbšnyja nalepki i ja dahetul našu svoj branzalet,

— padzialiłasia žančyna. — Pakul jechała kalidor ad biełaruskaj da ŭkrainskaj miažy, ja płakała ŭ hołas. Vielmi šmat napružańnia».

Na Inu, pa jaje słovach, składziena 9 pratakołaŭ. Pa niekatorych užo adbyŭsia sud.

U Kijevie siamji dapamahaje arhanizacyja «Rodny kut». Inie ź dziećmi ŭstupili pakoj u zdymnaj kvatery, pakul jana šukaje žyllo. Bčb-sukienku žančyna zabrała z saboj.

«Ja razumieła, što maŭčać dakładna nie mahu. Ja zaŭsiody kazała, što moj apošni pratest — heta źjechać. Ja ni kapiejki bolš nie budu tracić u toj krainie, dzie kiruje dyktatar, maje dzieci nie buduć chadzić tam u sad i škołu».

Na biežanstva Ina padavacca nie źbirajecca. U Kijevie jana dumaje prabyć paru tydniaŭ ci miesiacaŭ. Pryznajecca, što adčuvaje vinu za toje, što źjechała.

«Kali ja zachaču žyć i pracavać tut, ja pajdu aformlusia jak IP. Budu zarablać jak błohier. Ale ja płanuju viartańnie dadomu i nie dumaju, jak mnie tut lehalizoŭvacca. My tut časovyja. Prosta čakajem. Voś kali ja jašče raz traplu ŭ taki karak, jak siońnia, u toj ža dzień skažu: dzieci, źbirajemsia, jedziem dadomu», — žartuje jana.

Muž Iny siadzić u Baranavičach — za ściah na domie jamu dali 13 sutak. Paśla jaho aryštu Inu prychodzili padtrymać susiedzi. Adzin ź ich navat pieradaŭ žančynie 300 rubloŭ i padziakavaŭ, što jana nie baicca vychodzić.

«Paśla muž zmoža prylacieć siudy. My budziem abmiarkovaŭć heta. Ale ŭ jaho jość praca, i ja nie viedaju, nakolki jon hatovy ŭsio raptoŭna kinuć. Jon chłopiec advažny, nie baicca pasiadzieć», — zaŭvažaje Ina.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Staŭleńnie jak da skaciny». Prarasijski błohier raskazaŭ pra 25 sutak ŭ IČU3

«Staŭleńnie jak da skaciny». Prarasijski błohier raskazaŭ pra 25 sutak ŭ IČU

Usie naviny →
Usie naviny

«Moža, bajaŭsia zastavacca ŭ šlubie sa mnoj, bo pracuje na BT». Nastaŭnica, jakaja źjechała praz danosy Bondaravaj, raspaviała pra razvod i žyćcio ŭ emihracyi15

Kadyraŭ taksama kiepska bačyć, ale nie nosić akulary. U kadr trapili papiery, ź jakich jon čytaŭ2

«Muž prymušaŭ mianie zajmacca seksam utraich». Historyja hvałtu, jakoha nichto nie zaŭvažaŭ33

Łukašenka prakamientavaŭ situacyju z bulbaj13

U Minsku pradajuć zvyčajny zvonku dom, ale z bahatym načyńniem: pazałotaj, lapninaj i karcinami na ścienach

Bajden: Uładzimiru Pucinu patrebna ŭsia Ukraina, a nie jaje častka11

Z-palitołah Łazutkin kinuŭ Z-žurnalistku Šybkoŭskuju20

«Mianie ŭziali ŭ lepšych tradycyjach SSSR. Adzin hałubiec paśpieŭ źjeści, a druhi nie. Tolki śmiatanaj jaho paliŭ»2

DAI pačnie zakryvać aŭtaškoły za drennyja vyniki vučniaŭ3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Staŭleńnie jak da skaciny». Prarasijski błohier raskazaŭ pra 25 sutak ŭ IČU3

«Staŭleńnie jak da skaciny». Prarasijski błohier raskazaŭ pra 25 sutak ŭ IČU

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić