Mierkavańni140140

Kałumnist prezidenckaj haziety abrynuŭsia na intelihiencyju: cytavaŭ Stalina i ździekavaŭsia ź biełaruskaj movy

Na staronkach «Sovietskoj Biełoruśsii» praciahvajecca ledź nie štodzionnaja publikacyja mierkavańniaŭ nakont «spravy BiełTA». Papiarednija teksty byli ananimnyja, ciapier aŭtar nazvaŭ siabie — były kiraŭnik biełaruskaha KVZ, uradženiec Navasibirska Andrej Mukavozčyk.

fota sb.by

Jaho aburyła, što biełaruskaja intelihiencyja salidaryzavałasia z zatrymanymi redaktarami TUT.by. U adkaz Mukavozčyk dvojčy cytuje Stalina:

«Intelihiencyja — absłuhoŭvajučy elemient, nie hramadski kłas. Jość takaja hrupa intelihiencyi, jakaja nie źviazana z vytvorčaściu, jak litaratary, rabotniki kultury. Jany ličać siabie «sollu ziamli», kamandujučaj siłaj, jakaja staić nad hramadskimi kłasami».

«Rola intelihiencyi — słužbovaja, davoli hanarovaja, ale słužbovaja. Čym lepš intelihiencyja raspaznaje intaresy panujučych kłasaŭ i čym lepš jana ich absłuhoŭvaje, tym bolšuju rolu jana adyhryvaje. U hetych ramkach i na hetaj bazie jaje rola surjoznaja».

Tekst u Mukavozčyka dvuchmoŭny, ale biełaruskaja mova vykarystoŭvajecca tolki jak psieŭdacytaty jaho zavočnych apanientaŭ:

«Prisnyje žie śviato vieriat, čto imienno oni — eto «usie, chto moža zrabić niešta pryhožaje». Druhich — niet. Čto žie skazať pro ostalnych, «chto nie dachiliŭsia»? — «Usio, što jany robiać, — heta pačvarny kałhas».

Na čiem bazirujetsia eta… nu pusť uvieriennosť? «Svoj hust, ź jakim nie paščasciła naradzicca, nikudy nie padzieć». Napisano, počti kak u Puškina, no nie vyzyvajet dažie samoironii, kuda už otrieahirovať smotriaŝiej v rot «supołkie». Nie umiejut «jakija dachililisia da elity» poniať, nie sposobny osoznať, niet u nich intiellektualnych sił dotianuťsia do prostoho otkrytija: oni—to kak raz svojej massoj i sobrany — obsłuživať. Ċji-to intieriesy. Možiet, dažie i sovpadajuŝije v małom (da choť by i v bolšom) s tvoimi — no nie tvoi. Ich».

Mukavozčyk narakaje, što intelektualnaja elita Biełarusi nie takaja, jakuju b jamu chaciełasia bačyć. «Dumać «intelektuały z kłuba» ŭmiejuć nie ŭsie, analizavać nie navučany, zatoje pišuć prafiesijna šmat, a nienavidziać — ščyra. Zachlobvajučysia», — piša aŭtar.

Kamientary na sajcie «Sovietskoj Biełoruśsii» adklučanyja, tamu čytačy mohuć vykazać staŭleńnie da tvorčaści Mukavozčyka, acaniŭšy jaho kałonku pa piacibalnaj škale. Pakul što adznaka — 1.

Kamientary140

«Šmatpartyjnaść, pluralizm mierkavańniaŭ — heta brachnia, zachodniaja brachnia». Łukašenka razhladaje kanstytucyjnaje viartańnie da savieckaj sistemy74

«Šmatpartyjnaść, pluralizm mierkavańniaŭ — heta brachnia, zachodniaja brachnia». Łukašenka razhladaje kanstytucyjnaje viartańnie da savieckaj sistemy

Usie naviny →
Usie naviny

Kuleba bačyć padrychtoŭku biełaruskaj armii da vajny. Ale hety militaryscki teatr pryznačany tolki dla adnaho hledača — Kramla26

Praz kanflikt z Papam Tramp pačaŭ stračvać padtrymku vybarščykaŭ. U Vašynhtonie zahavaryli pra prymireńnie14

U Tomsku źnieśli pomnik represavanym: siarod ich byli departavanyja ź Biełarusi palaki, a taksama biełarusy, jakich prymušali źmianiać nacyjanalnaść18

Biełaruskija abrady, arnamienty i biełaruskaja mova paŭsiul. Jak naščadak pierasialencaŭ zrabiŭ siało kala Bajkała znoŭ biełaruskim, i čamu heta moža chutka skončycca14

«Parvaŭ sabie dyjafrahmu i kiški, nanoŭ vučyŭsia chadzić». Unuk aŭtara «Kałychanki» Vasila Rainčyka raspavioŭ, jak trapiŭ u strašnuju avaryju3

Novaja lidarka Vieniesueły pad kantrolem Biełaha doma praviała čystki va ŭładzie paśla źviaržeńnia Madura11

Litoviec, jaki špijoniŭ na karyść režymu Łukašenki, padaŭ u sud na prezidenta Litvy, bo jaho nie abmianiali na biełaruskich palitviaźniaŭ5

Žurnalist-rasśledavalnik: «Paŭnočny patok» padarvała byłaja niu-madel z Kijeva5

Premjer-ministr Ispanii sprabuje abjadnać levyja siły ŭ suśvietnuju kaalicyju suprać trampaŭskaj MAGA17

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Šmatpartyjnaść, pluralizm mierkavańniaŭ — heta brachnia, zachodniaja brachnia». Łukašenka razhladaje kanstytucyjnaje viartańnie da savieckaj sistemy74

«Šmatpartyjnaść, pluralizm mierkavańniaŭ — heta brachnia, zachodniaja brachnia». Łukašenka razhladaje kanstytucyjnaje viartańnie da savieckaj sistemy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić