Aŭto2323

Sankcyi za niaprojdzieny techahlad mohuć zrabić bolš žorstkimi

Ministerstva transpartu i kamunikacyj razhledzić pytańnie ŭzmacnieńnia žorstkaści sankcyj za niaprojdzieny techahlad. Pra heta paviedamiŭ načalnik hałoŭnaha ŭpraŭleńnia aŭtamabilnych daroh Mintransa Alaksandr Hałaŭnioŭ.

Pavodle jaho słoŭ, varta źviarnuć uvahu na dośvied Rasijskaj Fiederacyi, dzie ŭžo padrychtavany i budzie razhledžany Dziarždumaj prajekt fiederalnaha zakona, jaki zabaraniaje ŭdzieł u darožnym ruchu aŭtamabilaŭ, što nie prajšli techahlad. «Nie jak u nas ciapier: zapłaciŭ štraf i jedzieš dalej, a aŭtamabil — na štrafstajanku», — adznačyŭ Hałaŭnioŭ.

Biełaruski Mintrans, praciahnuŭ jon, taksama abaviazkova vyvučyć heta pytańnie. «Jakoje rašeńnie budzie pryniata, skazać nie mahu. Ale kali ŭ nas da 30% transpartnych srodkaŭ biez techahladu i kali hałoŭny arhumient pry hetym, što ekanamična vyhadna płacić štrafy, to heta, napeŭna, nienarmalnaja situacyja. Asabliva, kali havorka idzie pra biaśpieku ruchu», — padkreśliŭ pradstaŭnik ministerstva.

Alaksandr Hałaŭnioŭ zhodny, što adna z asnoŭnych pryčyn takoj situacyi źviazana ź nieabchodnaściu vypłaty zboru za ŭdzieł u darožnym ruchu, jaki vypłačvajecca pry prachodžańni techahladu. Pradstaŭnik Mintransa padkreśliŭ, što pytańnie zboru srodkaŭ dziaržpošliny zaležyć vyklučna ad dobrasumlennaści hramadzian, jakija prachodziać ci nie prachodziać techahlad svaich transpartnych srodkaŭ.

Heta pytańnie chvaluje nie tolki darožnikaŭ. U kiraŭnictvie Mintransa taksama zaniepakojenyja situacyjaj, jakaja składvajecca z prachodžańniem techahladu. «Na žal, šmat ludziej, jakija nie prachodziać techahlad. Ale hetaje pytańnie hłybiejšaje — nie maładzieje ruchomy sastaŭ, treba bolš uvahi nadavać svajoj biaśpiecy. A toje, što sabranyja hrošy iduć mienavita na darohi, nie treba chvalavacca, što tak jano i jość, heta hrošy metavyja», — skazaŭ namieśnik ministra Alaksandr Šyško padčas pres-kanfierencyi 26 kastryčnika.

Sa studzienia 2014 hoda ŭ Biełarusi pačała dziejničać zakanadaŭčaja norma, jakaja abaviazvaje ŭładalnikaŭ transpartnych srodkaŭ apłačvać dziaržpošlinu za vydaču dazvołu na ŭdzieł ich aŭtamabila ŭ darožnym ruchu.

Takim čynam, pierad prachodžańniem techničnaha ahladu nieabchodna apłacić dziaržpošlinu i tolki paśla hetaha źjaŭlacca na techahlad.

Pošlina apłačvajecca raz u hod uładalnikami aŭtamabilaŭ, jakim bolš za 10 hadoŭ, i raz u dva hady, ale ŭ padvojnym pamiery, uładalnikami aŭtamabilaŭ, jakim mienš za 10 hadoŭ.

Kamientary23

Ciapier čytajuć

Ukrainskaja madel zhulała z hruzinskim biznesmienam viasielle ŭ Kanach na 5 miljonaŭ jeŭra. Viadučymi byli Jaŭhien Pierlin i Maksim Hałkin11

Ukrainskaja madel zhulała z hruzinskim biznesmienam viasielle ŭ Kanach na 5 miljonaŭ jeŭra. Viadučymi byli Jaŭhien Pierlin i Maksim Hałkin

Usie naviny →
Usie naviny

Biełaruska schadziła ŭ skandalny restaran «Pajedziem pajadzim» i paskardziłasia na sapsavanuju smažanuju bulbu7

Žonka Makrona pra hady ŭ statusie pieršaj łedzi: Ja ŭbačyła čarnatu śvietu, duraść, złość2

Strałok, jaki ŭvarvaŭsia na viačeru z Trampam, dasłaŭ pierad hetym manifiest — voś što ŭ im27

Tenisistaŭ na turniry ŭ Madrydzie vykošvaje virus. Tam vystupaje i Aryna Sabalenka

Čamu ŭ Biełarusi piva raźlivajuć u płastykavyja butelki, a ŭ Jeŭropie bolš u škło i blašanki12

Łukašenka z čynoŭnikami adznačyŭ šampanskim dabudavany karoŭnik14

Biełaruskaha futbolnaha treniera Špileŭskaha zvolnili ŭ Rasii — zarobak $850 tysiač na hod, a kamanda na dnie2

Ci mahčymy druhi Čarnobyl? I što ciapier robiać ludzi na toj AES? Navukoŭka adkazvaje na važnyja pytańni9

Biełarusy kupili tur na pali ciulpanaŭ, a ŭbačyli tolki zielaninu1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ukrainskaja madel zhulała z hruzinskim biznesmienam viasielle ŭ Kanach na 5 miljonaŭ jeŭra. Viadučymi byli Jaŭhien Pierlin i Maksim Hałkin11

Ukrainskaja madel zhulała z hruzinskim biznesmienam viasielle ŭ Kanach na 5 miljonaŭ jeŭra. Viadučymi byli Jaŭhien Pierlin i Maksim Hałkin

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić