Hramadstva1515

Były vice-premjer Anatol Tozik raskazaŭ, jak budavaŭ katedž u Drazdach

— Budučy vice-premjeram, vy pabudavali asabniak u Drazdach. Kali nie sakret, u jakuju sumu jon vam abyšoŭsia? Brali kredyt abo chapiła ŭłasnych źbieražeńniaŭ?

— Takich «carskich siołaŭ» siońnia ŭ krainie sotni, kali nie tysiačy. Praŭda, vy čamuści bačycie tolki naš pasiołak… Heta ž dobra, što ludzi ŭładkoŭvajuć svaju ziamlu, a nie čužuju, kuplajučy tam jachty i futbolnyja kamandy.

Moj dom byŭ pabudavany jašče da majho vice-premjerstva. My z žonkaj budavali jaho dla siabie, i ŭ im usio vielmi racyjanalna, biez praźmiernaściaŭ.

Archiŭny zdymak. Fota Siarhieja Hudzilina.

Moža, viadoma, heta i niaścipła prahučyć, ale… Usio svajo žyćcio ja pryśviaciŭ słužeńniu svajoj krainie, spačatku SSSR, a apošniuju čverć stahodździa — Biełarusi. I što, u 66 hadoŭ ja pavinien byŭ hanarycca tym, što žyvu ŭ adnapakajovaj kvatery? Ja nie razumieju tych, chto, pražyŭšy žyćcio, hanarycca, što ničoha nie maje. Na moj pohlad, hetym nielha hanarycca. Tamu što kali čałaviek nie ŭ siłach stvaryć narmalnyja ŭmovy dla svajoj siamji, na što jon naohuł zdolny? Taki čałaviek i dla dziaržavy ničoha vartaha zrabić nie zmoža.

Chiba heta drenna, kali čałaviek starajecca niešta zrabić dla svajoj siamji, nie pierastupiŭšy zakon? Heta ž u mianie ciapier źjavilisia vychodnyja. A raniej mnohija dziesiacihodździ subota, a časta i niadziela dla mianie byli pracoŭnymi dniami. I apošnija 20 ź lišnim hadoŭ ja nikoli nie prychodziŭ na pracu paźniej za svaich padnačalenych i nikoli raniej za ich nie sychodziŭ. Dyk čamu ja pavinien hanarycca tym, što ŭ mianie ničoha niama?

Ja nie chavaju, što na budaŭnictva doma braŭ kredyt. My pradali kvateru, jakuju dzieci pabudavali, a im addali tuju, u jakoj raniej sami žyli. Maja mama pajšła z žyćcia, i my pradali kvateru, u jakoj jana žyła. I potym, budučy pasłom, ja atrymlivaŭ vielmi dobry zarobak. Ciapier my za ŭsio raźličylisia i, jak kažuć, śpim spakojna.

Kamientary15

Ciapier čytajuć

Biełpoł: «Epštejn nie dajechaŭ da Biełarusi». A kim byli baćki jaho kachanki Karyny Šulak?

Biełpoł: «Epštejn nie dajechaŭ da Biełarusi». A kim byli baćki jaho kachanki Karyny Šulak?

Usie naviny →
Usie naviny

Ukrainski surok sprahnazavaŭ, kali pryjdzie viasna2

20‑hadovaja Kaciaryna Kopina znajšłasia5

KDB pačaŭ karjeru Kardaš, padsunuŭšy jaje ŭ Minsku 55‑hadovamu huru ŭkrainskaj žurnalistyki15

U Iranie aryštavali scenarysta filma «Prostaja vypadkovaść», naminavanaha na «Oskar»2

Łabkovič: Ja nie ŭjaŭlaŭ, u što heta nasamreč pieratvorycca i što mianie čakaje dalej u hetaj sistemie4

Tramp raźjušyŭsia praz žart pra siabie na «Hremi»8

U Minsku na zaniatki pryjšła tolki čverć školnikaŭ

Kolki kaštuje «prykuryć» aŭto ŭ mocny maroz?

Biełarusy ŭšanavali pamiać Kastusia Kalinoŭskaha i paŭstancaŭ 1863 hoda na jaho radzimie12

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełpoł: «Epštejn nie dajechaŭ da Biełarusi». A kim byli baćki jaho kachanki Karyny Šulak?

Biełpoł: «Epštejn nie dajechaŭ da Biełarusi». A kim byli baćki jaho kachanki Karyny Šulak?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić