Mierkavańni1313

Daniecki humar: žarty pra Majdan

Pryhažunia płača ŭ trubku ŭ aeraporcie

— Mama, skažycie jamu. My ž u Bukaviel [kurort u Karpatach — NN] pajechali. A jon kaža: «Vy — u Bukaviel, a ja da pacanoŭ na vajnu». Ja jamu: «Da jakich pacanoŭ, tabie 45 hadoŭ…» A jon kryčyć na mianie: «Ja ŭ vojsku słužyŭ. Hetyja pacany nie ŭsio tam dobra razumiejuć, u ich dośviedu niama. A ŭ mianie – jość. Heta — moj adpačynak. Ja maju prava!» Mama, skažycie, što vy nie dazvolicie jamu pamirać. U jaho śpina chvoraja, jamu ŭvohule nielha na marozie pamirać ni ŭ jakim razie.»

Kalidory

— Naš šlach — fiederalizacyja! Heta adziny šlach, jaki dazvolić nam pakazać im, chto ŭ chacie haspadar i chto kaho kormić! Chaj hetyja vujki pahaładajuć! Fiederalizacyja!

— Tak-tak. Treba daznacca, kolki kaštuje kvatera va Lvovie. Ci dźvie, kab baćkoŭ taksama tudy pieravieźci.

Kuryłki

— U nas niama apazicyi. Ni ŭ krainie, ni ŭ horadzie. Heta nie apazicyja — heta amatary malunkaŭ. Za dva miesiacy nie razdać ŭ Daniecku nivodnaj ulotki? Ničoha nikomu nie rastłumačyć? Pajechać da Rynata i nie pieramovicca ź im? U nas niama apazicyi, ale heta nie značyć, što ŭ nas niama Majdanu. A Majdan — jon u ofisach, u kabinietach, u hałovach. Zaśpiavaj ludziam ź biznesu miełodyju «Beła čao». Jany ŭsie prypieŭ viedajuć na ŭkrainskaj movie. I heta — «bandu — heć», «Hierojam — słava». I, darečy, u «chto nie skača, toj maskal» dla nas niama ničoha kryŭdnaha…

Za viačeraj, pa-chatniamu

— Daŭno para ŭvieści tudy tanki i pierastralać hety fašyscki prytułak. Vy bačyli, jak jany nalacieli na bierkutaŭca? Lažyć, biedny, uvieś paranieny, u drapinach, na šyi ŭkusy…

— Tak, babula. Zaŭtra jon pieratvorycca ŭ vaŭka i pojdzie zdymacca ŭ «Źmiarkanni».

Zalataje na naradu. Zamiest prabačeńniaŭ:

— Vyskačyŭ naohuł biez telefona, biez płanšeta i zatrymaŭsia na hetych pieramovach. Jak tam našy? Zalataje na naradu. Zamiest prabačeńniaŭ:

— Paskudy-bierkutaŭcy pierajšli ŭ ataku. Našy pakul adbilisia…

Skandał

— Što heta ty robiš? Što heta za «Ach, lenta za lentoju naboji podavaj»?!! Što heta za «ukrajinśkij povstančie, v boju nie vidstupaj»?!!! Ty čamu vučyš našaha syna?

— Ja vuču jaho pieśniam, pa jakim u lesie jon zmoža paznać svaich … Nu, kali nas zakatajuć u biełaruski asfalt…

— Durnica! Jakaja ž ty durnica! My nie pojdziem u les z banderaŭcami!!! Jašče čaho brakavała!!! Z banderaŭcami! Ni ŭ jakim razie! Tolki «rejkavaja vajna», rejd Kaŭpaka i padpały kamiendatur. Užo kali boŭtacca na šybienicy, to tut, sa svaimi.

Kamientary13

Ciapier čytajuć

Na pratestancki fiestyval u «Čyžoŭku-Arenu» jedzie amierykanski prapaviednik Franklin Hrem. Razam ź im čakajuć Koŭła z žonkaj14

Na pratestancki fiestyval u «Čyžoŭku-Arenu» jedzie amierykanski prapaviednik Franklin Hrem. Razam ź im čakajuć Koŭła z žonkaj

Usie naviny →
Usie naviny

6 vajskovych mašyn, 20 mašyn supravadžeńnia. Pryjezd Łukašenki ŭ rezidencyju na Homielščynie trapiŭ na spadarožnikavy zdymak16

«Pakul zajavak nul». U vilenskaj škole Stembridge raskazali, jak idzie nabor u sadkoŭskuju hrupu ź biełaruskaj movaj navučańnia14

«Ablivali farbaj pomniki, vyryvali kryžy». Padletki paškodzili bolš za 50 mahił na Radaŭnicu. Ich zatrymaŭ śpiecnaz4

Biełaruś uvajšła ŭ suśvietny antytop-5 pa kolkaści naradžeńniaŭ20

Ministr zamiežnych spraŭ Polščy sustreŭsia z Džonam Koŭłam4

Sałaŭjoŭ vybačyŭsia pierad Viktoryjaj Boniaj, ale admoviŭsia vybačacca pierad Miełoni5

Tejłar Śvift damahajecca pravavoj abarony frazy «Pryvitańnie, heta Tejłar Śvift»

Ułady Biełarusi prasili Rasiju pieradać im ukrainskija radoviščy na Danbasie. Tyja jašče navat nie akupavanyja17

Kolki ŭ Biełarusi žyvie ŭdzielnikaŭ Vialikaj Ajčynnaj vajny?7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Na pratestancki fiestyval u «Čyžoŭku-Arenu» jedzie amierykanski prapaviednik Franklin Hrem. Razam ź im čakajuć Koŭła z žonkaj14

Na pratestancki fiestyval u «Čyžoŭku-Arenu» jedzie amierykanski prapaviednik Franklin Hrem. Razam ź im čakajuć Koŭła z žonkaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić