Biełaruska paskardziłasia, što ŭ pašparcie jaje dački nie napisali imia tak, jana chacieła — Estelle Thandie
Biełaruska apisała ŭ tyktoku, jak rabiła pašpart svajoj dačce Estel. Kaciaryna ličyć, što pašpartny stoł sapsavaŭ imia dziaŭčynki.

Estel piać hadoŭ, jana žyvie ŭ Biełarusi razam z mamaj. Jaje tata rodam z Paŭdniova-Afrykanskaj Respubliki, i tolki tydzień tamu jon pryjechaŭ u Biełaruś i ŭpieršyniu ŭžyvuju ŭbačyŭ dačku.
Mama Estel zapisała rolik, dzie raskazała, adkul u dziaŭčynki takoje imia i jak jana sprabavała zrabić małoj pašpart na jaho.
Nasamreč hetaje imia składajecca ź dźviuch častak. Pieršuju častku, Estelle, vybrała sama Kaciaryna, a druhuju, Thandie, prydumaŭ tata małoj — Kaciaryna kaža, što słova aznačaje «lubimaja».
A dalej pačalisia biurakratyčnyja pytańni.
Pakolki Estel naradziłasia ŭ Biełarusi, jaje samy pieršy dakumient, paśviedčańnie ab naradžeńni, byŭ vydadzieny na biełaruskaj i ruskaj movach. Tam, vyhladaje, zapisali Estel/Estiel i Tandzi/Tandi.
Kali ž dziaŭčyncy afarmlali pašpart, daviałosia vykonvać strohija praviły transkrypcyi.
«Ja ŭprošvała dziaŭčynu ŭ pašpartnym stale, ale atrymała tolki tabličku ź litarami. Tamu [zadumanaje] Estelle pieratvaryłasia ŭ Estel, [a zadumanaje] Thandie — u Tandi», — narakaje maci.
Kaciaryna robić niesuciašalnuju vysnovu — pašpartny stoł sapsavaŭ imia jaje dački.
Imiony i proźviščy biełarusaŭ pieradajuć na łacincy adpaviedna ź instrukcyjaj MUS ad 2008 hoda. Kali zajaŭnik nie paznačaje sam, jak pavinna vyhladać jaho imia i proźvišča na łacincy, danyja pieravodziać na łacinku ź biełaruskaj movy ŭ adpaviednaści ź instrukcyjaj.
Kaciaryna nie tłumačyć padpisčykam, ci pisała jana svoj varyjant — bo situacyja nasamreč vyhladaje dziŭnaj. Kali b nie paznačyła ŭ zajavie nijakaha varyjantu, to pavinna była prymianicca tranślitaracyja ź biełaruskaj movy — a značyć, Tandzi. A kali jana ŭsio ž pisała svoj varyjant, to mahła b ukazać pažadanaje Estelle Thandie.
Rolik nabraŭ za sutki 91 tysiaču prahladaŭ i bolš čym 600 kamientaroŭ. Nie abyšłosia biez rasizmu: Kaciarynie paraili, kali joj niešta nie padabajecca, źjazdžać u Afryku.
«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny
PADTRYMAĆ«Tydzień u Brazilii, dzie ciabie abrabujuć, abo dva tydni ŭ biaśpiečnaj Biełarusi». Pa što zamiežniki jeduć u našu krainu
Maci traich dziaciej prosić Łukašenku viarnuć ich z prytułku. Čynoŭniki patłumačyli, čamu ŭ jaje nie atrymałasia
Ślipmaksinh: što staić za novym trendam, jaki abiacaje palepšyć jakaść snu. I ci sapraŭdy jon pracuje
Kamientary