Kino

Biełaruski film «Radzima» vyłučany na premiju Jeŭrapiejskaj kinaakademii

Film daśleduje hvałt u vojsku i hramadstvie i sacyjalnyja normy, jakija za im stajać, piša Reform.by.

Kadr ź filma «Radzima». Fota: krakowfilmfestival

Dakumientalnaja stužka «Radzima» (Mortherland) biełaruskich aŭtaraŭ Hanny Badziaki i Alaksandra Michałkoviča abranaja ŭ lik čatyrnaccaci naminantaŭ na premiju Jeŭrapiejskaj kinaakademii. Karcina vyłučanaja ŭ siekcyi «Dakumientalnaje kino», paviedamlajecca na sajcie instytucyi.

Film Hanny Badziaki i Alaksandra Michałkoviča daśleduje hvałt u vojsku i hramadstvie i sacyjalnyja normy, jakija za im stajać.

U kino raspaviadajecca pra maci, jakaja straciła syna, kali jon słužyŭ u vojsku. Jaho znajšli miortvym.

«Pakul Śviatłana sprabuje pralić śviatło na kulturu hvałtu i ździekaŭ u biełaruskich Uzbrojenych siłach, hrupie maładych siabroŭ z techna-andehraŭndu nieŭzabavie samim pahražaje pryzyŭ u vojska, — adznačajecca ŭ anatacyi da karciny. — Jany chodziać na rejv-viečaryny ŭ majkach i kruhłych soncaachoŭnych akularach, ale praź imhnieńnie viečarynka moža skončycca — prynamsi, tady, kali na vulicach uspychnuć masavyja pratesty paśla niadaŭniaha «pieraabrańnia» dyktatara-prezidenta i prychilnika Pucina Alaksandra Łukašenki. Problisk nadziei i abiacańnie pieramien, jakija tolki prymušajuć žorstkaść aŭtarytarnaha hramadstva prajavicca ŭ poŭnuju siłu».

Stužka sioleta była adznačana na mižnarodnych fiestyvalach: u pryvatnaści, atrymała hałoŭny pryz Dox:Award na Kapienhahienskim mižnarodnym fiestyvali dakumientalnaha kino CPH:DOX, pryz Mižnarodnaj fiederacyi kinakrytykaŭ FIPRESCI na Mižnarodnym fiestyvali kino Centralnaj i Uschodniaj Jeŭropy goEast u Visbadenie.

U nastupnyja tydni 4600 členaŭ Jeŭrapiejskaj kinaakademii pačnuć prahlad vybranych filmaŭ. Naminanty na pieramohu ŭ siekcyi «Dakumientalnaje kino» jašče buduć dadavacca, ale 7 listapada pa vyniku hałasavańnia budzie sfarmiravany «doŭhi list» filmaŭ-kankursantaŭ. Zatym siabry Jeŭrapiejskaj kinaakademii prahałasujuć za pieramožcu, jaki budzie abvieščany na cyrymonii ŭručeńnia Jeŭrapiejskaja kinapremii ŭ Bierlinie 9 śniežnia 2023 hoda.

Cyrymonija ŭručeńnia Jeŭrapiejskaj kinapremii — samaj viadomaj i prestyžnaj premii jeŭrapiejskaha kino — pravodzicca Jeŭrapiejskaj kinaakademijaj i European Film Academy Productions.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Bietanavać hrošy — nacyjanalnaja ideja biełarusaŭ? Paraŭnali tempy budaŭnictva ŭ Biełarusi, Polščy, Litvie i Łatvii10

Bietanavać hrošy — nacyjanalnaja ideja biełarusaŭ? Paraŭnali tempy budaŭnictva ŭ Biełarusi, Polščy, Litvie i Łatvii

Usie naviny →
Usie naviny

«Ja razumieju, što možna zrabić kopiju krasovak…» Rasijanie spłahijacili minski dziciačy sadok4

Kiełah nazvaŭ dva pytańni, jakija patrebna vyrašyć, kab zrušylisia pieramovy pa Ukrainie11

«Ubačyła padešvu — žachnułasia»: žycharka Bresta pakazała, što stała ź jaje abutkam ad «Marka» paśla prahułki pa śniezie18

Śmiarotnaje DTZ pad Mahilovam: adzin mužčyna zahinuŭ, druhi ŭ balnicy

Były redaktar Nexta Jan Rudzik ažaniŭsia ŭ Kijevie i raskazaŭ, jak pahroza «Arešnikam» padšturchnuła zrabić prapanovu7

Kitaj i Rasija praviali trecija sumiesnyja vučeńni pa supraćrakietnaj abaronie ŭ RF2

Rasijanie masiravanym udaram atakavali Kramiančuh: u horadzie źnikli elektryčnaść, vada i aciapleńnie6

Pakajańnie za 2020‑y nie dapamahło — kancertaŭ «Drazdam» nie dajuć. Hurt spyniaje vystupy, Karpanaŭ idzie ŭ biełaruskamoŭny stendap13

U biełaruskich radzilniach niama preparatu, jaki nieabchodny novanarodžanym16

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Bietanavać hrošy — nacyjanalnaja ideja biełarusaŭ? Paraŭnali tempy budaŭnictva ŭ Biełarusi, Polščy, Litvie i Łatvii10

Bietanavać hrošy — nacyjanalnaja ideja biełarusaŭ? Paraŭnali tempy budaŭnictva ŭ Biełarusi, Polščy, Litvie i Łatvii

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić