Kultura66

Pamiaci Dmytra Kulbiedy

9 vieraśnia nie stała z nami našaha siabra, adnadumca, kalehi Dmytra Kulbiedy. Zaŭčasna, kali tolki pačała ruplivaja praca jaho davać plon, hetak raptoŭna pierarvałasia jaho žyćcio.

My viedali Dmytra jak sumlennaha, dobraha, ščyraha čałavieka ź ćviordaj hramadzianskaj pazicyjaj, tryvałymi ŭłasnymi pierakanańniami, ćviarozym i biesstarońnim pohladam na žyćcio. Jon nie šukaŭ kampramisaŭ, zaŭždy viedaŭ, čaho choča, i imknuŭsia da svaje mety, nie zvažajučy na pieraškody. Svajoj mužnaściu, metanakiravanaściu, upeŭnienaściu jon natchniaŭ nas, pobač ź im chaciełasia stać lepšym, daraści da jaho maralnaj i duchoŭnaj vyšyni. Dmytro byŭ čałaviekam niejmavierna šyrokich zachapleńniaŭ, i, čym by jon ni zajmaŭsia, usio jamu ŭdavałasia.

Takija ludzi, biezumoŭna, nie abirajuć sabie prafiesiju pa krytery dastatku ci kamfortu. Takija ludzi imknucca być karysnymi hramadstvu, chočuć zrabić hety śviet lepšym, dapamahčy tym, chto maje ŭ hetym patrebu. Hetkim čynam i Dmytro abraŭ sabie najbolš vartuju jahonaj vysokaj asobie prafiesiju — prafiesiju doktara. Z samaha pačatku Dmytro adkazna staviŭsia da abranaha niaprostaha šlachu. Jon dasiahnuŭ vialikich pośpiechaŭ padčas navučańnia ŭ Biełaruskim dziaržaŭnym miedycynskim univiersitecie, jaki skončyŭ z adznakaj u 2012 hodzie. Jašče va ŭniviersitecie jon dakładna vyrašyŭ, što stanie chirurham, što nasamreč i ździejśniłasia.

Dmytro pracavaŭ u Bieraści, Baranavičach. Kalehi pamiatajuć jaho jak starannaha, pracavitaha, addanaha svajoj spravie śpiecyjalista, nadzvyčaj humannaha, čułaha da čužoha niaščaścia lekara.

Dziela ŭdaskanaleńnia svaich chirurhičnych navykaŭ u 2015 hodzie Dmytro pastupaje ŭ kliničnuju ardynaturu pa śpiecyjalnaści «sasudzistaja chirurhija» ŭ Respublikanski navukova-praktyčny centr «Kardyjałohija». Na šlachu zasvajeńnia novaj śpiecyjalnaści Dmytro vielmi chutka dasiahaje pośpiechaŭ, demanstruje bliskučyja zdolnaści chirurha i ŭ karotki termin atrymlivaje dośvied vykanańnia najskładaniejšych apieracyj. Nieardynarnyja, składanyja kliničnyja vypadki trapna vyrašalisia hetym vysakakłasnym śpiecyjalistam. Kolki žyćciaŭ vyratavaŭ Dźmitryj Siarhiejevič, kolkim cierpiačym jon dapamoh pazbavicca ciažkaj niemačy!

I niahledziačy na ŭsie vysokija dasiahnieńni ŭ miedycynie, jon zastavaŭsia ścipły, hatovy zaŭsiody dapamahčy, padkazać, padzialicca dośviedam i nikoli nie pierapyniaŭ samaadukacyi, pahłybleńnia ŭłasnych viedaŭ i adtočvańnia navykaŭ.

U 2017 hodzie Dmytro bliskuča zdaŭ ispyty pa sasudzistaj chirurhii. Haradski centr sasudzistaj chirurhii 4-j kliničnaj balnicy Minska atrymaŭ sapraŭdnaha prafiesijanała, chirurha vysokaha majsterstva, lekara ź niepieraŭzydzienymi maralnymi jakaściami. Tym harčejšaju była heta strata: kalehi, siabra, Čałavieka.

Vypusknik Janaŭskaj himnazii abraŭ šlach lekara i mienavita tamu, a nie nasupierak hetamu vybaru, pamiataŭ, što jon — Čałaviek i pavinien adpaviadać hetamu statusu. Ź vialikaj pavahaj i ŭvahaj staviŭsia junak da ludziej, siarod jakich žyŭ.

Jašče ŭ školnyja hady kryštalizujecca jahonaja nacyjanalnaja śviadomaść. U 2008 hodzie jon ustupaje ŭ bieraściejskuju arhanizacyju «Ukrainskaja navukova-piedahahičnaja supołka «Bierahinia»». Padčas navučańnia i pracy ŭ Minsku Dmytro Kulbieda staje členam Respublikanskaha navukova-krajaznaŭčaha tavarystva «Zaharodździe», adnym z zasnavalnikaŭ Tavarystva ŭkrainskaj movy i litaratury pry Sajuzie biełaruskich piśmieńnikaŭ. Erudycyja, kampietentnaść i aktyŭnaść dazvalajuć jamu hodna pradstaŭlać ziemlakoŭ na Suśvietnym kanhresie ŭkrainskich moładzievych arhanizacyj.

Nie zvažajučy na vielizarnuju zaniataść prafiesijanalnaj dziejnaściu, Dmytro sačyŭ za žyćciom małoj baćkaŭščyny, naviedvaŭ prezientacyi, litaraturnyja viečaryny, jakija ładziła rajonnaja biblijateka. Starańniami maładoha doktara była ŭratavana bolšaja častka litaraturnaj spadčyny rehijanalnaha ŭkrainskaha paeta Barysa Japiški, sabrany dyjalektałahičny materyjał da chrestamatyi «Hałasy ź Bieraściejščyny». Jon składaje dyjalektny słoŭnik motalskaj havorki, piša na joj vieršy, robić litaraturnyja pierakłady, dasyłaje cikavyja materyjały pra historyju i žyćcio Janaŭščyny na sajt Prosvit.org.

Małady chirurh nie ŭjaŭlaŭ svajo žyćcie biez sportu i aktyŭnaha adpačynku. Luboŭ da turyzmu prabudziłasia ŭ škole, kali «Dmytior», jak zvali jaho motalcy, upieršyniu patrapiŭ u Karpaty. Šmat siabroŭ potym adčuvali jahonuju padtrymku ŭ vandroŭkach pa Kaŭkazie, Karelii, Skandynavii. Volnaha času ŭ studenta miedycynskaha ŭniviersiteta niašmat, ale jon staŭ adnym ź inicyjataraŭ ukrainskaj moładzievaj turystyčnaj akcyi «Rejd Paleśsia» i potym znachodziŭ mahčymaść brać udzieł u jaje raznastajnych formach («Bieraściejcy na Padlaššy», «Etnasafary»).

Z sychodam Dmytra Biełaruś straciła nie tolki talenavitaha chirurha, vysakakłasnaha śpiecyjalista. Biełaruś straciła adnaho z najlepšych jaje synoŭ, i adnavić hetuju stratu niemahčyma.

My zaŭždy pamiataćmiem tvaju lubuju ŭśmiešku, Dmytro, niachaj ziamla tabie budzie pucham!

Kamientary6

Ciapier čytajuć

Maksim Znak: My ź Cichanoŭskaj zajšli padavać skarhu ŭ kabiniet Jarmošynaj — ale Jarmošynaj tam nie było7

Maksim Znak: My ź Cichanoŭskaj zajšli padavać skarhu ŭ kabiniet Jarmošynaj — ale Jarmošynaj tam nie było

Usie naviny →
Usie naviny

Dva handlovyja sudny byli abstralanyja pry sprobie prajści praz Armuzski praliŭ2

Łukašenka: Jakija b sa mnoj pieramovy ni vioŭ Zachad, ja cudoŭna razumieju, što nie ich sukin syn26

Łaŭroŭ: Adnaŭleńnie pieramovaŭ z Ukrainaj «nie źjaŭlajecca pryjarytetam numar adzin»1

U Biełaruś pryvieźli minijaciurnyja elektrakary, jakija kaštujuć mienš za 8500 dalaraŭ5

Biełarus u Varšavie niekalki dzion pilnavaŭ złodzieja, jaki skraŭ jaho navušniki. I ŭrešcie viarnuŭ svajo — u kaściole4

Siamji Marharyty Laŭčuk admovili ŭ kredycie na žyllo ŭ Kijevie z-za taho, što jana biełaruska36

Łukašenka zadaŭsia pytańniem: Pavinien być Nacyjanalny histaryčny muziej ci Nacyjanalny muziej25

Łukašenka pra Trampa: Što jon za čatyry hady zrobić? Ničoha10

«Heta byŭ pryton». Muž i žonka ŭziali «zabituju kvateru», ukłali ŭ jaje 35 tysiač i ciapier žyvuć biaspłatna1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Maksim Znak: My ź Cichanoŭskaj zajšli padavać skarhu ŭ kabiniet Jarmošynaj — ale Jarmošynaj tam nie było7

Maksim Znak: My ź Cichanoŭskaj zajšli padavać skarhu ŭ kabiniet Jarmošynaj — ale Jarmošynaj tam nie było

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić