Historyja33

Kitajcy adkryli Amieryku try tysiačy hod tamu?

U staražytnych malunkach na kamianiach daśledčyk paznaŭ kitajskija ijerohlify.

Adzin z kamianioŭ z nadpisami, interprytavanymi jak staražytnakitajskija, i ich «rasšyfroŭka». Tut i nižej fota: John Ruskamp

Siońnia ličycca, što sučasnym jeŭrapiejcam Amieryka stała viadomaja dziakujučy Chrystaforu Kałumbu. Isnujuć i teoryi pra adkryćcio Amieryki vikinhami za paŭtysiačy hod da Kałumba. Amierykanski daśledčyk Džon Raskemp śćviardžaje, što kitajcy byli ŭ Amierycy 3,3 tysiačy hod tamu i pakinuli vyraznyja ślady, piša Daily Mail.

Raskemp znajšoŭ u Ńju-Mieksika, Kalifornii, Akłachomie, Aryzonie, Nievadzie i Jucie malunki, u jakich raspaznaŭ staražytnakitajskija ijerohlify. Nadpisy, kaža jon, zroblenyja ŭ 2800-1300 hh da n.e.

Raskemp — były chimik i amatar epihrafiki, dyscypliny, što vyvučaje nadpisy na kamianiach. Chacia jon nie jość prafiesijnym navukoŭcam, jaho daśledavańnie (PDF) razhladajecca da publikacyi ŭ navukovym časopisie, jaho padtrymlivajuć niekatoryja prafiesijnyja navukoŭcy.

Pavodle teoryi Raskempa, abranyja im 84 malunki na kamianiach jość nadpisami časoŭ padzieńnia dynastyi Šan (cziahuveń, ijerahlifičnyja nadpisy na kostkach, zabytyja paśla 1000 h da n.e. i adkrytyja ŭ 1899 hodzie) i paźniejšych časoŭ. U ich jon rasšyfravaŭ rytualnyja teksty i «natatki», što adpaviadajuć pa sensie času i miascovaści, napisanyja pa tahačasnych kitajskich praviłach.

Adzin z tekstaŭ u rasšyfroŭcy Raskempa, naprykład, kaža: «Padzielenyja na 10 hod, abiacaŭ viarnucca, padarožža zavieršanaje ŭ dom Sonca, padarožža zavieršanaje razam».

Daśledčyk miarkuje, što kitajcy naviedvali Amieryku ŭ miežach ekśpiedycyj, ale naŭrad ci ŭtvarali pasieliščy, pra što na jaho dumku kažuć i niekatoryja nadpisy.

Kamień z malunkam, u jakim daśledčyk bačyć składanyja nadpisy z čatychoch ijerohlifaŭ

Taksama jon zhadvaje padabienstva ŭ DNK miž amierykanskimi indejcami i azijatami, što mahło nie tolki zastacca z časoŭ pierasialeńnia čałavieka z Azii ŭ Amieryku dziasiatki tysiač hod tamu, ale i ad bolš sučasnych «haściej».

Akramia nadpisaŭ, identyfikavanych Raskempam jak staražytnakitajskija, inšych choć krychu padobnych da praŭdy śviedčańniaŭ prybyvańnia kitajcaŭ u Amierycy try tysiačy hod tamu nie znojdziena.

Kamientary3

Ciapier čytajuć

Naŭrocki zajaviŭ, što Polšča pavinna raspracavać ułasnuju jadziernuju zbroju18

Naŭrocki zajaviŭ, što Polšča pavinna raspracavać ułasnuju jadziernuju zbroju

Usie naviny →
Usie naviny

U Viciebskaj balnicy chutkaj dapamohi zaliło vadoj apieracyjny błok. Minzdaroŭja: abstalavańnie nie paciarpieła

«My zrabili pamyłki razam, i razam abaviazanyja ich pryznać». Tekst pramovy Marka Rubia na Miunchienskaj kanfierencyi33

Šalonyja štrafy i praca non-stop: biełarusy raskazali pra piakielnyja ŭmovy na składach Wildberries i Ozon27

Italjaniec vypadkova vykinuŭ u śmiećcie 20 załatych źlitkaŭ2

Akijan za niekalki dzion źmianiŭ abličča adnaho z samych viadomych plažaŭ Isłandyi4

U Łahojskim rajonie pierakuliŭsia aŭtobus z 47‑miu pasažyrami1

Pieršyja siarod inšaziemcaŭ na ŭkrainskim froncie — kałumbijcy. Čamu mienavita jany?4

Brazilski harnałyžnik vyjhraŭ na Alimpijadzie1

Cichanoŭskaja: Biełaruskuju apazicyju chacieli b transfarmavać u rasijskuju11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Naŭrocki zajaviŭ, što Polšča pavinna raspracavać ułasnuju jadziernuju zbroju18

Naŭrocki zajaviŭ, što Polšča pavinna raspracavać ułasnuju jadziernuju zbroju

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić