«Vieža Miru» Bahdanoviča pierakładzienaja na ispanskuju movu i vyjdzie ŭ Madrydzie ŭ 2015 hodzie
Kazka «Vieža Miru» Maksima Bahdanoviča pierakładzienaja na ispanskuju movu i vyjdzie ŭ śviet ŭ 2015 hodzie, paviedamlaje pres-słužba biełaruskaha pasolstva ŭ Francyi i pa sumiaščalnictvie ŭ Ispanii.
Pierakład kazki zrabiła hramadzianka Biełarusi Anastasija Kuźmienka, jakaja pražyvaje ŭ Madrydzie. Płanujecca, što pierakład tvora Maksima Bahdanoviča budzie vydadzieny u nastupnym hodzie ŭ Madrydzie ŭ adnym ź ispanskich vydaviectvaŭ.
Prezientacyja prajšła padčas mierapryjemstva «Biełaruski viečar u Madrydzie», jakoje było ŭpieršyniu zładžana ŭ ispanskaj stalicy pasolstvam Biełarusi.
Pieršaja častka mierapryjemstva była raźličana na pradstaŭnikoŭ dziełavych kołaŭ, u druhoj — adbyłasia kulturnaja prahrama, arhanizavanaja sumiesna pasolstvam Biełarusi i pradstaŭnikami biełaruskaj dyjaspary, jakaja pražyvaje ŭ Ispanii.
Taksama na viečary adbyłasia prezientacyja pierakładu na ispanskuju movu biełaruskich, ruskich i ŭkrainskich kazak, jakuju zrabiła Hanna Pietruś.
Dzieci pradstaŭnikoŭ biełaruskaj dyjaspary pračytali vieršy na biełaruskaj movie: «Ja – biełarus maleńki!» Mikoły Malaŭki i «Biełarusačka» Alesia Badaka.
Na viečary vystupiŭ biełaruski bajanist Valeryj Źviaževič z tvoram Ihara Łučanka «Moj rodny kut, jak ty mnie miły» i opiernaja śpiavačka Kaciaryna Ancipava.
Najbolš jaskravaj častkaj viečara stała vystupleńnie choru ispancaŭ, jakija vykanali biełaruskija narodnyja pieśni jak na biełaruskaj movie, tak i ŭ pierakładzie na ispanskuju.
Vystupajučy pierad pradstaŭnikami biełaruskaj dyjaspary i dziaržaŭnych ŭstanoŭ Ispanii, pasoł Biełarusi Pavieł Łatuška adznačyŭ aktyvizacyju biełaruska-ispanskaha supracoŭnictva jak u ekanamičnaj, tak i ŭ humanitarnaj śfierach. Jon vykazaŭ asablivuju ŭdziačnaść biełarusam, jakija pražyvajuć u Ispanii, za zachavańnie biełaruskich tradycyj i movy.
Jak paviedamlaje pres-słužba, u El-Eskaryali hetymi dniami taksama prachodzić vystava sučasnaha biełaruskaha mastaka Viktara Alšeŭskaha, na jakoj pradstaŭleny tvory, pryśviečanyja pomnikam historyi i kultury Biełarusi.
U ramkach dypłamatyčnaha pryjomu ad imia pasolstva Biełarusi, na jakim prysutničała bolš za 100 haściej, adbyłasia prezientacyja fotavystavy «Biełaruś pad zorami» Centra sučasnaha mastactva Biełarusi.
Ciapier čytajuć
«Uźnikajuć ujaŭleńni, što palitviaźni musiać być stojkimi, sabranymi, udziačnymi. A realnaść roznaja». Pahavaryli ź ludźmi, jakija vodziać departavanych litaralna za ruku
Kamientary