Hramadstva1414

AAC apłačvaje svaim supracoŭnikam vitaminy i abaniemienty ŭ basiejn

A taksama 250 liłovych halštukaŭ i stolki ž šarścianych vasilkovych bieretaŭ.

Apieratyŭna-analityčny centr na sajcie dziaržaŭnych zakupak raźmiaściŭ svaje płany pa zakupkach na 2013 hod. Siarod kanviertaŭ, papiery i inšych kancylarskich vyrabaŭ jość i pazicyi, źviazanyja sa zdaroŭjem i fizpadrychtoŭkaj supracoŭnikaŭ upłyvovaj śpiecsłužby. U pryvatnaści — vitaminy. Ich zapłanavana nabyć ceły kiłahram, a patraciać na hetuju metu 5 miljonaŭ rubloŭ.

Pobač ź vitaminami — harmony (taksama kiłahram) i antybijotyki (piać kiłahramaŭ). Vydatkavali na hetyja mety try i siem miljonaŭ adpaviedna.
Jašče piać miljonaŭ pojdzie na inšyja leki. Ahułam, na roznyja tabletki AAC u 2013 hodzie płanuje vydatkavać 20 miljonaŭ rubloŭ. Cełaja apteka.

«Tak, usio pravilna, my zakupajem vitaminy. Dla supracoŭnikaŭ. Čamu vas heta cikavić?», — havorać mnie ŭ AAC. Bolš nijakich padrabiaznaściaŭ daviedacca nie atrymoŭvajecca — chałodny hołas nakiroŭvaje mianie da načalnika, jaki taksama nie adkazvaje na pytańni.

Akramia vitaminaŭ i antybijotykaŭ, AAC zakuplaje abaniemienty ŭ basiejn na 29,5 miljona rubloŭ.

Najbližejšy da budynka Administracyi Łukašenki (mienavita tam mieścicca AAC) basiejn — u Domie aficeraŭ. «Abaniemient na miesiac u nas kaštuje 170 tysiač, — raskazvajuć supracoŭniki basiejna. Kali raździalić vydzielenuju AAC sumu na 2 miljony (prykładna stolki kaštuje basiejn za hod), to atrymajecca, što 14–15 supracoŭnikaŭ śpiecsłužby rehularna zajmajucca płavańniem za dziaržaŭny košt.

Biudžet AAC na 2013 hod praduhledžvaje taksama apłatu raznastajnych navučalnych kursaŭ.
Ale da sacpakieta, u adroźnieńnie ad taho ž basiejna i vitaminaŭ, ich adnieści składana, bo tyčacca kursy zbolšaha infarmacyjnaj biaśpieki.

250 liłovych halštukaŭ AAC źbirajecca nabyć za 7 miljonaŭ, takaja ž kolkaść vasilkovych šarścianych bieretaŭ abydziecca amal udvaja daražej — jany kaštujuć 13 miljonaŭ. Znajšoŭsia taksama mužčynski abutak — 100 par «chromavych čaravikaŭ». AAC hatovy addać za ich 38 miljonaŭ.

Na techahlad aŭtamabilaŭ AAC u 2013 hodzie źbirajecca patracić 3,5 miljona.
Adzin techahlad kaštuje 100 tysiač. Kali ŭličyć, što aŭtamabili ŭzrostam nie starej za 10 hadoŭ pavinny prachodzić hetuju praceduru raz na dva hady, to možna prykładna padličyć pamier aŭtaparka — kala 70 aŭtamabilaŭ.

Ź nieardynarnych pazicyj śpisa varta nazvać «zašklonuju šklanuju šafu, abstalavanuju dla zachoŭvańnia ściaha AAC, z tumbaj, padśvietkaj i sihnalizacyjaj» (košt — 20 miljonaŭ) i dva binokli koštam pa miljonu rubloŭ kožny.

Kamientary14

Ciapier čytajuć

Zaŭtra pa Biełarusi mohuć prajści tarnada2

Zaŭtra pa Biełarusi mohuć prajści tarnada

Usie naviny →
Usie naviny

Kubak Biełarusi pa futbole vyjhraŭ BATE1

«Z zaradkami ŭsio z samaha pačatku pajšło nie tak». Biełarus raskazaŭ, jak jeździŭ na elektrakary ź Minska ŭ Taškient1

Kala minskaha aeraporta zaŭvažyli babra VIDEA2

Džon Travołta niečakana atrymaŭ hanarovuju ŭznaharodu ŭ Kanach

Biełaruscy pryjšoŭ padatak za sabak — 714 rubloŭ. Čamu tak šmat?6

«Niama mety pryniać usich biełarusaŭ śvietu». Jak pracuje pieršy biełaruski šełtar u Italii1

Mir i Niaśviž pieranasyčanyja turystami. Va ŭsim vinavatyja błohiery i sacyjalnyja sietki8

Na Zachadzie nie zaŭvažyli razrekłamavanych vyprabavańniaŭ rasijskaha «Sarmata». U MZS Rasii raskazali, nakolki jany da hetaha abyjakavyja9

Piensijanier z Homiela znajšoŭ u chatniaj schovancy «samyja naturalnyja» savieckija šakaładki14

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Zaŭtra pa Biełarusi mohuć prajści tarnada2

Zaŭtra pa Biełarusi mohuć prajści tarnada

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić