Śviatar RPC, jaki chvaliŭsia ŭvaskrasieńniem rasijskich vajskoŭcaŭ, błytaje kitajcaŭ i jakutaŭ
Maskoŭski pravasłaŭny śviatar Arciemij Uładzimiraŭ na Vialikdzień raskazaŭ u teleefiry pra niejkaha kitajca, jaki nibyta atrymaŭ śmiarotnaje ranieńnie ŭ žyvot i pamior, a paśla «ŭvaskros». Paśla ŭdakładnieńnia akazałasia, što «kitajec» byŭ jakutam.

Na vystup protaijereja Arciemija Uładzimirava ŭ vielikodnym vypusku prahramy «Hutarki z baciuškam» u efiry kanała «Sojuz» źviarnuła ŭvahu vydańnie «Podjom». Jaho supracoŭnik źviarnuŭsia da pamočnicy śviatara pa tłumačeńni, i jana dasłała žurnalistam videa, na jakim jość «usie adkazy».
Heta byŭ siužet carkoŭnaha kanała «Spas», pryśviečany jakuckamu vajskoŭcu, jaki pieražyŭ kliničnuju śmierć na apieracyjnym stale paśla ranieńnia. Pavodle jaho słoŭ, jamu źjaviŭsia niejki śviaty ŭ biełaj vopratcy i hałaŭnym ubory z kryžam i skazaŭ: «Tabie jašče rana». Paśla hetaha mužčyna pryniaŭ chryščeńnie.
Ciapier čytajuć
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Kamientary
jakim kryžam?) patołahaanatamy ž užo byccam nie nosiać kryžy. nie?