Ułada

Čekistaŭ z nacystami paraŭnoŭvać možna

a ŭsio astatniaje — ekstremizm. Redakcyja časopisu «Arche» atrymała matyvacyjnuju častku rašeńnia Maskoŭskaha rajonnaha sudu Bresta ab pryznańni adnaho z numaroŭ časopisu ekstremisckim.

a ŭsio astatniaje — ekstremizm. Redakcyja časopisu «Arche» atrymała matyvacyjnuju častku rašeńnia Maskoŭskaha rajonnaha sudu Bresta ab pryznańni adnaho z numaroŭ časopisu ekstremisckim.

Pavodle rašeńnia sudu Maskoŭskaha rajonu horadu Bresta fraza «Sajuźniki — nacyst i čekist — schililisia nad mapaj» z artykułu Andreja Rasinskaha (№7—8 «Arche» za minuły hod) nie ŭtrymlivaje infarmacyi «z prykmietami ekstremisckaj skiravanaści». Try inšyja artykuły z taho ž numaru, pavodle sudu takuju infarmacyju ŭsio ž niasuć. A mienavita:

— artykuł «Parlamenckija vybary: biełaruskaja nuda, eŭrapiejskaja intryha?» Vitala Silickaha, dzie havorycca, što «Praktyčnaja adsutnaść intryhi i surjoznych čakańniaŭ u adnosinach da biaśsilnych pradstaŭničych orhanaŭ i pasiŭny padychod apazicyi da vybarčych kampanijaŭ nie pakidaje hramadstvu inšaha vybaru, akramia jak pryniać zahadzia padrychtavanuju prapanovu ŭładaŭ. U pryvatnaści, praktyčna adsutničaje supraciŭ kampanijam daterminovaha hałasavańnia…»;

— materyjał «Vybuch i šmon: biełaruski mini‑Aśviencim. Kruhły stoł u redakcyi «ARCHE», dzie pra ŭładu havorycca, što «… za jaje fasadam chavajecca maralnaje razłažeńnie (jakoje ź niadaŭniaj pary navat adkryta afišujecca) i maralnaja karupcyja, jakaja idzie naha ŭ nahu za zvyčajnaj»;

— artykuł «Mienskija maneŭry. Łukašenka vykarystoŭvaje vybary, kab zdabyć ryčahi ŭ pieramovach z EZ» jeŭrapiejskich analitykaŭ B.Jarabika i A.Rabaljaci, u jakim kanstatujecca, što «… ułady vykarystoŭvajuć vybuch dla ažyćciaŭleńnia svajoj zvyčajnaj taktyki ŭcisku apazicyi, zapałochvajučy patencyjnych praciŭnikaŭ i pieraškadžajučy luboj apazicyjnaj dziejnaści».

Nahadajem, što letaś, u kastryčnika supracoŭniki bresckaj rehijanalnaj mytni paličyli, što źviestki, jakija utrymlivajucca ŭ numary časopisu «Arche», «mohuć nanieści škodu nacyjanalnym intaresam Respubliki Biełaruś». KDB dasłaŭ chadajnictva ŭ Maskoŭski sud horadu Brestu ab pryznańni numaru ekstremisckim i ab nastupnym źniščeńni nakładu. Pavodle chadajnictva, infarmacyja «z prykmietami ekstremisckaj skiravanaści» utrymlivajucca ŭ čatyroch publikacyjach №7—8 «Arche».

Advakat Pavał Sapiełka, jaki pradstaŭlaŭ redakcyju časopisu ŭ pracesie, ličyć rašeńnie niepravasudnym i zajaviŭ, što jano budzie abskardžanaje ŭ abłasnym sudzie. Kali abłasny sud zachavaje rašeńnie rajonnaha ŭ sile, to 10 skanfiskavanych asobnikaŭ buduć źniščanyja.

Kamientary

Ciapier čytajuć

U dzień, kali pamiłavali palitviaźnia Daronina, jahonaj žoncy prysudzili 8,5 hadoŭ kałonii za ŭdzieł u dvarovym čacie6

U dzień, kali pamiłavali palitviaźnia Daronina, jahonaj žoncy prysudzili 8,5 hadoŭ kałonii za ŭdzieł u dvarovym čacie

Usie naviny →
Usie naviny

U Stoŭbcach źjaviŭsia art-abjekt pa matyvach Mikiełandžeła1

Z rasijskaj Buracii pajšli vajavać suprać Ukrainy baćka i syn. Abodva zahinuli3

U Čechii adbyŭsia pažar na pradpryjemstvie VPK, padobny da teraktu. Premjer terminova viarnuŭsia ŭ krainu

Piensijaniery, aktyvisty, šmatdzietnyja baćki: chto trapiŭ u śpis z 250 pamiłavanych palitviaźniaŭ1

Buchhałtarku ź Minska asudzili na 8,5 hoda pa spravie «dvarovych čataŭ»2

Pahonia, lićvinizm i mihracyja: jak litoŭcy bačać biełarusaŭ i Biełaruś32

Na Kamaroŭcy značna źmienšylisia ceny na kłubnicy i piersiki2

U ZŠA vypuściać nadzvyčaj vialikuju manietu z vyjavaj Trampa10

Biznesmien nabyŭ dla parka «Suła» aryhinalnaje vydańnie Statuta VKŁ5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U dzień, kali pamiłavali palitviaźnia Daronina, jahonaj žoncy prysudzili 8,5 hadoŭ kałonii za ŭdzieł u dvarovym čacie6

U dzień, kali pamiłavali palitviaźnia Daronina, jahonaj žoncy prysudzili 8,5 hadoŭ kałonii za ŭdzieł u dvarovym čacie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić