Siostry Hruździevy prapanujuć artystaŭ, jakija nie padtrymajuć Łukašenku ŭ 2025-m, štrafavać na 500 tysiač jeŭra ci sadžać u turmu
Sa svajoj idejaj jany źbirajucca hrukacca da Kačanavaj.

Pra svaju ideju śpiavački raskazvali jašče ŭ mai 2024-ha.
«My ŭsie pamiatajem padziei 2020 hoda, kali zdradžvali tyja ludzi, jakija nie pavinny byli zdradžvać: artysty, ministry. I my vystupili z takoj inicyjatyvaj, kab dziaržava na tyja ž hrabli nie nastupiła:
davajcie, moža być, inicyjujem takuju damovu pamiž artystami i dziaržavaj, što tyja ludzi, jakija ciapier u publičnaj prastory, jakija atrymlivajuć ciapier uznaharody, milhajuć pa televizary, zarablajuć u rodnaj krainie — vy padpisvajecie papieru, pa jakoj u 2025 hodzie padtrymlivajecie prezidenta, krainu, a kali vy hetaha nie robicie, to vy płacicie štraf minimum 500 tysiač jeŭra ci turma.
Vy rašajecie sami», — raskazali, pierabivajučy adna adnu, Hruździevy ŭ efiry «Minskaj chvali».
Śpiavački źbirajucca danieści svaju prapanovu da Ministerstva kultury, Savieta Respubliki i Administracyi Łukašenki.
Siostry Hruździevy da 2020 hoda byli nikomu nieviadomymi artystkami. Ale za košt łajalnaści da Łukašenki jany prabilisia na scenu i ciapier pieryjadyčna vystupajuć na dziaržaŭnych kancertach i prapahandysckich dyjałohavych placoŭkach.
-
«Ź mianie ničoha nie voźmieš, a ludzi paciarpieli». Para piensijanieraŭ druhi hod nie moža vypisać ź minskaj kvatery šmatdzietnuju siamju emihrantaŭ
-
Biełarus, uziaty ŭ pałon ukraincami, źviarnuŭsia da Łukašenki z prośbaj zakinuć za jaho słoŭca pierad Pucinym
-
Biełarus, jaki vajavaŭ za Ukrainu, raspavioŭ, čym jaho začaravała kachanka Ina Kardaš, ahientka KDB
Ciapier čytajuć
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Chočacie žyć doŭha — šukajcie rajon z narmalnymi drevami. Navukoŭcy vyśvietlili, što drevy ratujuć ad infarktaŭ, a hazony mohuć navat naškodzić zdaroŭju
Kamientary