Kultura

Pamior mastak Valeryj Čajka. Jon afarmlaŭ minskaje mietro

Viadomaha mastaka-manumientalista nie stała na 74-m hodzie žyćcia.

Valeryj Čajka z albomam, u jakim adlustravana stancyja mietro «Instytut kultury», nad afarmleńniem jakoj jon pracavaŭ. Fota: fejsbuk Biełaruskaha sajuza mastakoŭ

Pra śmierć paviedamiŭ Biełaruski sajuz mastakoŭ.

Valeryj Paŭłavič Čajka naradziŭsia 2 śniežnia 1950 hoda ŭ Tahanrohu Rastoŭskaj vobłaści, adnak tvorčaje žyćcio źviazaŭ ź Biełaruśsiu.

U 1976 hodzie jon skončyŭ Biełaruski teatralna-mastacki instytut, dzie vučyŭsia ŭ Haŭryły Vaščanki. 

Pačaŭ svaju tvorčuju dziejnaść u 1976 hodzie. Pracavaŭ u manumientalna-dekaratyŭnym i afarmlenčym mastactvie, u mastackim prajektavańni.

Siarod tvoraŭ: mastackaje afarmleńnie interjeraŭ i eksterjeraŭ BDU, eksterjera abłasnoha radzilnaha doma (abodva 1978), prajekt interjera i lustry ŭ aeraporcie «Minsk-2» (1988—1989), razmaloŭka ŭ restaranie «Biełaruś» (1995), razmaloŭka i vitražy ŭ restaranie «Haściny dvor» (1996), abjomna-prastoravyja kampazicyi dla Pałaca Respubliki (2000) — usie ŭ Minsku. Adzin z aŭtaraŭ vitražoŭ z razmaloŭkaj i abjomna-prastoravaj kampazicyi dla chrama Sv. Ducha ŭ Biełastoku (Polšča, 2001, z S. Rabaščukom i B. Skramblevičam).

Stancyja mietro «Instytut kultury», nad afarmleńniem jakoj pracavaŭ Valeryj Čajka. Fota: Anłajnier

U 1984 hodzie ŭdzielničaŭ u raspracoŭcy prajekta interjera i stvareńni vitražoŭ dla stancyi mietro «Instytut kultury». Na abiedźviuch puciavych ścienach Čajkam vykanany pa 12 pajasoŭ, ź litoha žoŭtaha, aranžavaha i čyrvonaha škła, jakija nazyvajucca «Historyja raźvićcia kultury Biełarusi». Na ich adlustravanyja biełaruskija majstry za pracaj: hančary, kavali, dojlidy, tkačy i inšyja.

Vitražy na stancyi mietro «Instytut kultury», vykananyja Valeryjem Čajkam. Fota: Anłajnier

Tvory Čajki vyłučajucca vysokaj mastackaj kulturaj, šmatpłanavaściu źmiestu, harmaničnym uklučeńniem u architekturnaje asiarodździe.

Pryniaty ŭ Biełaruski sajuz mastakoŭ u 1984 hodzie. Z 1998 pa 2004 hady byŭ staršynioj siekcyi manumientalna-dekaratyŭnaha mastactva, u 2002—2004 hady vybiraŭsia siabram prezidyuma Savieta i staršynioj praŭleńnia BSM.

Za kompleksnaje mastackaje rašeńnie interjeraŭ Pałaca Respubliki ŭdastojeny ŭ 2004 hodzie ŭ składzie aŭtarskaha kalektyva Dziaržaŭnaj premii Respubliki Biełaruś u halinie litaratury, mastactva i architektury. U 2011 hodzie staŭ łaŭreatam premii «Za duchoŭnaje adradžeńnie».

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Kamientary

Ciapier čytajuć

Chto toj Maćviej z Navapołacka, jakoha ŭ Rasii asudzili da 25 hadoŭ za padrychtoŭku terakta

Chto toj Maćviej z Navapołacka, jakoha ŭ Rasii asudzili da 25 hadoŭ za padrychtoŭku terakta

Usie naviny →
Usie naviny

«Pakazać žančyn, jakija zmahajucca». Režysiorka Volha Čajkoŭskaja pra debiut na HBO, žančyn u palitycy i biełaruskaje kino7

Svajaki Lilii Łukašenki zajmieli ciopłyja miescy41

«Pahadziŭsia dziela dački». Eks-futbalist zbornaj Biełarusi biare ŭdzieł u rasijskim šou «Tytany»

Jak minimum u 26 bujnych rasijskich aeraportach uviali abmiežavańni na zapraŭku samalotaŭ

Markietołah prahnozu nadvorja WindyApp pryjechaŭ na radzimu — i jaho pasadzili na piać hadoŭ za kryptadanaty Ukrainie19

Nazvany najlepšy horad dla viełasipiedystaŭ. I heta nie Kapienhahien7

Kavieryn: U mianie raście dačka, i ja chacieŭ by, kab jana žyła, chutčej, u tym śviecie, jaki ŭjaŭlajuć sabie idealnym fieministki36

Mnohija biełarusy straciać mahčymaść jechać na pracu ŭ Litvu. Voś što źmienicca ź listapada34

Siamja z Mazyra źbiraje $2,9 miljona, kab vyratavać syna4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Chto toj Maćviej z Navapołacka, jakoha ŭ Rasii asudzili da 25 hadoŭ za padrychtoŭku terakta

Chto toj Maćviej z Navapołacka, jakoha ŭ Rasii asudzili da 25 hadoŭ za padrychtoŭku terakta

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić