Kultura22

Vyjšła hruntoŭnaja encykłapiedyja «Arhany Biełarusi»

Kniha «Arhany Biełarusi», jakaja raskazvaje pra šmatviekavuju arhannuju kulturu, vyjšła ŭ vydaviectvie «Biełaruskaja encykłapiedyja imia Pietrusia Broŭki», paviedamlaje BIEŁTA dyrektar vydaviectva Uładzimir Andryjevič.

Ideja ab padrychtoŭcy i vypusku takoj knihi naradziłasia ŭ samym vydaviectvie i znajšła padtrymku biełaruskich śpiecyjalistaŭ-muzykaznaŭcaŭ, bo arhannaja kultura Biełarusi - heta bolš za 600 hadoŭ niezvyčajna bahataj i pryhožaj historyi. «U chramach roznych chryścijanskich kanfiesij, a taksama ŭ kancertnych załach znachodzicca 123 arhana, jakija ŭjaŭlajuć saboj historyka-kulturnuju kaštoŭnaść. Kniha nie tolki raspaviadaje pra historyju stvareńnia i techničnyja charaktarystyki arhanaŭ, ale i źviartaje ŭvahu na prablemy zachavańnia arhanaŭ jak nacyjanalnaha zdabytku i ich rekanstrukcyi, tamu što niekatoryja arhany XVIII-XIX stahodździaŭ nie funkcyjanujuć», — skazaŭ Uładzimir Andryjevič.

U knizie aŭtary padkreślivajuć, što z času atrymańnia Biełaruśsiu niezaležnaści jak u arhannym budaŭnictvie, tak i ŭ śfierach arhannaha vykanalnictva i kampazitarskaj tvorčaści vyjavilisia dosyć surjoznyja tendencyi, jakija aznačajuć pačatak novaha etapu arhannaj kultury krainy. Za apošni čas było pabudavana niekalki arhanaŭ u kaściołach i kancertnych załach: Minskim kaściole imia Najśviaciejšaj Dzievy Maryi, u zale Viciebskaj abłasnoj fiłarmonii, u Biełaruskaj dziaržaŭnaj akademii muzyki. U hetych załach vystupajuć viadomyja muzyki. Uzdym arhannaj kultury ŭ pačatku XXI ctahodździa daŭ žyćcio i novym tvoram dla arhana biełaruskich kampazitaraŭ.

U krainie pravodziacca mižnarodnyja arhannyja forumy. U stalicy štohod dajucca kancerty fiestyvalu «Šedeŭry arhannaj muzyki» ŭ Vialikaj zale fiłarmonii, prachodziać fiestyvali duchoŭnaj muzyki ŭ kaściole imia Najśviaciejšaj Dzievy Maryi i ŭ kaściole Śviatoj Trojcy. Najlepšyja arhanisty śvietu ŭdzielničajuć u fiestyvali «Zvany Safii» ŭ Połacku. Arhanizujucca kancerty fiestyvalu «Hučać staradaŭnija Arhany Pastaŭščyny».

Układalnik vydańnia Alaksandr Burdzialoŭ i fatohraf vydaviectva Anatol Drybas pabyvali ŭ navukovaj ekśpiedycyi pa vyvučeńni i fotafiksacyi ŭsich biełaruskich arhanaŭ.

Alaksandr Burdzialoŭ, pracujučy vykładčykam fakulteta prykładnoj matematyki i infarmatyki BDU, voś užo dziesiać hadoŭ zajmajecca prablematykaj biełaruskaj arhanałohii, vučycca hrać na orhanie pačaŭ u arhannym kłasie Maskoŭskaha dziaržuniviersiteta, zatym braŭ pryvatnyja ŭroki, u 2015 hodzie atrymaŭ kvalifikacyju «vykanaŭca staražytnaj muzyki (arhan)» ŭ Biełaruskaj dziaržaŭnaj akademii muzyki.

Da knihi prykładajecca dysk arhannaj muzyki biełaruskich vykanaŭcaŭ.

Kamientary2

Ciapier čytajuć

«Nabližajecca momant pierałomu situacyi». Vadzim Kabančuk pra płan dla biełarusaŭ4

«Nabližajecca momant pierałomu situacyi». Vadzim Kabančuk pra płan dla biełarusaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Z Hrodna zapuściać jašče try aŭtobusy ŭ Varšavu2

Na mižnarodnym teatralnym fiestyvali ŭ Mahilovie amal usie pastanoŭki buduć z Rasii1

U Minsku pradajuć samalot Ił-76

Źjaviłasia VIDEA momantu ŭdaru ŭkrainskaj rakiety «Fłaminha» pa Votkinskim zavodzie, dzie vyrablajuć «Iskandery»9

«Ci možna abmianiać na Kardaš?». Žonka ŭkrainca, vykradzienaha 11 hadoŭ tamu ŭ Daniecku, raskazała pra muža

«Było jak ziemlatrus». Ukraina źniščyła vytvorčaść syraviny dla vybuchoŭki ŭ Smalenskaj vobłaści pobač ź Biełaruśsiu12

Rasijski zek-vajskoviec pakryŭdziŭsia na słova «apuščany» i rasstralaŭ šeść sasłužyŭcaŭ25

Što viadoma pra 13‑hadovuju dačku Kim Čen Yna, jakuju ličać pierajemnicaj11

U Polščy pačaŭsia sud nad bandaj narkahandlaroŭ, jakich rasijskija śpiecsłužby najmali dla dyviersij. Siarod abvinavačanych troje biełarusaŭ5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Nabližajecca momant pierałomu situacyi». Vadzim Kabančuk pra płan dla biełarusaŭ4

«Nabližajecca momant pierałomu situacyi». Vadzim Kabančuk pra płan dla biełarusaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić