Kultura22

Vyjšła hruntoŭnaja encykłapiedyja «Arhany Biełarusi»

Kniha «Arhany Biełarusi», jakaja raskazvaje pra šmatviekavuju arhannuju kulturu, vyjšła ŭ vydaviectvie «Biełaruskaja encykłapiedyja imia Pietrusia Broŭki», paviedamlaje BIEŁTA dyrektar vydaviectva Uładzimir Andryjevič.

Ideja ab padrychtoŭcy i vypusku takoj knihi naradziłasia ŭ samym vydaviectvie i znajšła padtrymku biełaruskich śpiecyjalistaŭ-muzykaznaŭcaŭ, bo arhannaja kultura Biełarusi - heta bolš za 600 hadoŭ niezvyčajna bahataj i pryhožaj historyi. «U chramach roznych chryścijanskich kanfiesij, a taksama ŭ kancertnych załach znachodzicca 123 arhana, jakija ŭjaŭlajuć saboj historyka-kulturnuju kaštoŭnaść. Kniha nie tolki raspaviadaje pra historyju stvareńnia i techničnyja charaktarystyki arhanaŭ, ale i źviartaje ŭvahu na prablemy zachavańnia arhanaŭ jak nacyjanalnaha zdabytku i ich rekanstrukcyi, tamu što niekatoryja arhany XVIII-XIX stahodździaŭ nie funkcyjanujuć», — skazaŭ Uładzimir Andryjevič.

U knizie aŭtary padkreślivajuć, što z času atrymańnia Biełaruśsiu niezaležnaści jak u arhannym budaŭnictvie, tak i ŭ śfierach arhannaha vykanalnictva i kampazitarskaj tvorčaści vyjavilisia dosyć surjoznyja tendencyi, jakija aznačajuć pačatak novaha etapu arhannaj kultury krainy. Za apošni čas było pabudavana niekalki arhanaŭ u kaściołach i kancertnych załach: Minskim kaściole imia Najśviaciejšaj Dzievy Maryi, u zale Viciebskaj abłasnoj fiłarmonii, u Biełaruskaj dziaržaŭnaj akademii muzyki. U hetych załach vystupajuć viadomyja muzyki. Uzdym arhannaj kultury ŭ pačatku XXI ctahodździa daŭ žyćcio i novym tvoram dla arhana biełaruskich kampazitaraŭ.

U krainie pravodziacca mižnarodnyja arhannyja forumy. U stalicy štohod dajucca kancerty fiestyvalu «Šedeŭry arhannaj muzyki» ŭ Vialikaj zale fiłarmonii, prachodziać fiestyvali duchoŭnaj muzyki ŭ kaściole imia Najśviaciejšaj Dzievy Maryi i ŭ kaściole Śviatoj Trojcy. Najlepšyja arhanisty śvietu ŭdzielničajuć u fiestyvali «Zvany Safii» ŭ Połacku. Arhanizujucca kancerty fiestyvalu «Hučać staradaŭnija Arhany Pastaŭščyny».

Układalnik vydańnia Alaksandr Burdzialoŭ i fatohraf vydaviectva Anatol Drybas pabyvali ŭ navukovaj ekśpiedycyi pa vyvučeńni i fotafiksacyi ŭsich biełaruskich arhanaŭ.

Alaksandr Burdzialoŭ, pracujučy vykładčykam fakulteta prykładnoj matematyki i infarmatyki BDU, voś užo dziesiać hadoŭ zajmajecca prablematykaj biełaruskaj arhanałohii, vučycca hrać na orhanie pačaŭ u arhannym kłasie Maskoŭskaha dziaržuniviersiteta, zatym braŭ pryvatnyja ŭroki, u 2015 hodzie atrymaŭ kvalifikacyju «vykanaŭca staražytnaj muzyki (arhan)» ŭ Biełaruskaj dziaržaŭnaj akademii muzyki.

Da knihi prykładajecca dysk arhannaj muzyki biełaruskich vykanaŭcaŭ.

Kamientary2

Ciapier čytajuć

Viarchoŭny lidar Irana ajatała Ali Chamienei zabity, jaho cieła znojdziena — krynicy ŭ Izraili35

Viarchoŭny lidar Irana ajatała Ali Chamienei zabity, jaho cieła znojdziena — krynicy ŭ Izraili

Usie naviny →
Usie naviny

Boršč ź miodam i kava z parfumaj. U Biełarusi adkryli staravierskuju kaviarniu

Hrodna apieradžała Vilniu. Byli časy, kali italjancy emihravali ŭ Biełaruś. Ich kroŭ ciače ŭ niekim z vas4

U Balivii raźbiŭsia samalot, jaki pieravoziŭ hrošy, zahinuli 15 čałaviek

Tramp dapuściŭ siabroŭski zachop Kuby2

Tramp: Ź Biełaruśsiu ŭ nas vydatnyja adnosiny35

U katoŭ nie ŭźnikaje emacyjnaj zaležnaści ad haspadara — jany za raŭnapraŭnaje suisnavańnie5

«Ničoha nie bačyŭ i ničoha drennaha nie rabiŭ». Bił Klintan raskazaŭ pra svaje suviazi z Epštejnam3

U Mahilovie vynieśli prysud mužčynie, jaki čatyry razy ŭdaryŭ kinžałam siłavika1

Tramp źbirajecca admianiać sankcyi suprać Rasii, kali jana pojdzie na mir14

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Viarchoŭny lidar Irana ajatała Ali Chamienei zabity, jaho cieła znojdziena — krynicy ŭ Izraili35

Viarchoŭny lidar Irana ajatała Ali Chamienei zabity, jaho cieła znojdziena — krynicy ŭ Izraili

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić