Śviet

Tramp uvioŭ 25-pracentnyja pošliny na ŭvieś impart stali i aluminiju ŭ ZŠA

«Našaj krainie treba, kab stal i aluminij vyrablalisia ŭ Amierycy, a nie za miažoj», — zajaviŭ Tramp paśla padpisańnia.

Donald Tramp. Fota: Alex Brandon / AP

Prezident ZŠA Donald Tramp zrabiŭ čarhovy krok u handlovaj vajnie z susiedziami i inšymi krainami śvietu: jon uvioŭ, jak i abiacaŭ napiaredadni, 25-pracentnyja pošliny na ŭvieś impart stali i aluminiju ŭ ZŠA, dapaŭniajučy ŭžo isnujučyja pošliny na mietały, piša Bi-bi-si.

«Našaj krainie treba, kab stal i aluminij vyrablalisia ŭ Amierycy, a nie za miažoj», — zajaviŭ Tramp paśla padpisańnia. Na pytańnie žurnalista, ci nie vyrastuć z-za pošlin ceny ŭnutry ZŠA, jon adkazaŭ: «U vyniku budzie tańniej».

«Heta važnaja sprava. My pačynajem viartać Amierycy jaje byłoje bahaćcie […] Pryjšoŭ čas našaj cudoŭnaj pramysłovaści viarnucca ŭ Amieryku. Heta pieršy krok z mnohich», — dadaŭ Tramp.

Novyja pošliny ŭvodziacca na stal i aluminij z usich krain biez vyklučeńnia.

Donald Tramp taksama paćvierdziŭ, što ŭ bližejšyja dva dni maje namier uvieści pošliny na impart z tych krain, jakija abkładajuć pošlinami amierykanskuju pradukcyju.

Akramia taho, prezident ZŠA paviedamiŭ, što ŭ dalejšym moža abkłaści dadatkovymi pošlinami impart lekaŭ i kampjutarnych čypaŭ.

Na pytańnie pra mahčymyja miery ŭ adkaz z boku inšych krain Tramp adkazaŭ: «Ja nie suprać».

Padčas svajho pieršaha prezidenckaha terminu Tramp uvioŭ pošliny ŭ pamiery 25% na impart stali i 10% na impart aluminiju z Kanady, Mieksiki i Jeŭrapiejskaha sajuza. Praz hod ZŠA dasiahnuli pahadnieńnia z Kanadaj i Mieksikaj pra admienu hetych taryfaŭ, choć padatki na impart ź ES zastavalisia ŭ sile da 2021 hoda.

Dah Ford, premjer-ministr kanadskaj pravincyi Antarya, dzie skancentravana vytvorčaść stali ŭ Kanadzie, abvinavaciŭ Trampa ŭ «źmianieńni aryjenciraŭ i pastajannym chaosie, jaki padviarhaje ryzycy našu ekanomiku».

Ab namiery ŭvieści pošliny Tramp zajaviŭ u niadzielu, i ŭžo ŭ paniadziełak heta pryviało, u pryvatnaści, da padzieńnia akcyj najbujniejšych paŭdniovakarejskich vytvorcaŭ stali i aŭtamabilaŭ. Paŭdniovaja Kareja źjaŭlajecca bujnym eksparcioram stali ŭ ZŠA.

Impartnyja pošliny — heta klučavaja častka ekanamičnych pohladaŭ Trampa: jon razhladaje ich jak sposab zabiaśpiečyć rost ekanomiki ZŠA, abaranić pracoŭnyja miescy i pavialičyć padatkovyja pastupleńni.

Raniej u hetym miesiacy Tramp zajaviŭ ab uviadzieńni 25-pracentnych pošlin na ŭvieś impart z Kanady i Mieksiki, ale, parazmaŭlaŭšy ź lidarami hetych krain, pahadziŭsia adkłaści hety płan na 30 dzion.

Jon taksama ŭvioŭ novyja pošliny ŭ pamiery 10% na ŭsie kitajskija tavary, što ŭvoziacca ŭ ZŠA. Piekin u adkaz uvioŭ svaje ŭłasnyja taryfy, jakija ŭ paniadziełak ustupili ŭ siłu.

Kamientary

Ciapier čytajuć

60‑hadovaja pjanaja biełaruska pieratvaryła palot z Paryža ŭ Vilniu ŭ kašmar3

60‑hadovaja pjanaja biełaruska pieratvaryła palot z Paryža ŭ Vilniu ŭ kašmar

Usie naviny →
Usie naviny

Azaronak: Treba admianiać da jadreni fieni ŭsialakija vybary52

Biełaruski dyzajnier pradaje zvyčajny kamień z Naračy za $20001

Biełaruskija dalnabojščyki ŭsio čaściej vybirajuć dla pracy Hiermaniju zamiest Polščy i Litvy. Raskazvajuć pra zarobki10

Kolki siabroŭ moža być u čałavieka ŭ epochu sacsietak? Navukoviec padličyŭ4

«Raniej Marzaluk vystupaŭ u kałonii, što ekstremisty — vorahi narodu. A apošni raz — što treba ŭmieć daravać»10

11‑hadovuju školnicu z Bresta źbili za parušeńnie praviłaŭ hulni2

Izrail i CHAMAS padpisali damoŭlenaści ŭ miežach pieršaha etapu mirnaha płana

Vieraščaka — polskaja strava i polskaje słova. Bondaraŭcy ŭ zachapleńni ad čarhovaha «dokazu» nieisnavańnia biełaruskaj kultury21

Były palitviazień Šafarenka: Nie čapać našych rodnych — adna z umoŭ uhody z amierykancami5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

60‑hadovaja pjanaja biełaruska pieratvaryła palot z Paryža ŭ Vilniu ŭ kašmar3

60‑hadovaja pjanaja biełaruska pieratvaryła palot z Paryža ŭ Vilniu ŭ kašmar

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić