Mierkavańni

«Voraham niezaležnaści Fiłaret nie byŭ. Kali jaho pieraviali ŭ Biełaruś, to paprasiŭ sustrečy z Karatkievičam»

Deputat Viarchoŭnaha Savieta (1990 — 1996) Siarhiej Navumčyk uspaminaje svoj dośvied sumiesnaj pracy ŭ parłamiencie ź mitrapalitam Fiłaretam.

«NN» pacikaviłasia ŭ Navumčyka, jak Fiłaret hladzieŭ na pytańnie biełaruskaj niezaležnaści.

«Mahu dakładna skazać, što staviŭsia nievaroža. Kali ŭspaminać siesiju Viarchoŭnaha Savieta 24-25 žniŭnia 1991 hoda, kali Dekłaracyi ab dziaržaŭnym suvierenitecie nadavałasia siła kanstytucyjnaha zakona, to mitrapalit Fiłaret nie ŭdzielničaŭ u hałasavańni. Zdajecca, jon prosta tady adsutničaŭ, a nie tak, jak Łukašenka, admaŭlaŭsia rehistravacca dla hałasavańnia.

U cełym u mianie zastalisia dobryja ŭražańni ad supracy ź mitrapalitam. Ja byŭ kiraŭnikom hrupy, jakaja zajmałasia pryniaćciem zakona «Ab svabodzie sumleńnia», u hetuju hrupu ŭvachodzili i Fiłaret, i Kandrusievič. Ź Fiłaretam pracavać davodziłasia dastatkova ščylna, nijakaj pychi ŭ jaho da mianie, 28-hadovaha chłopca, ja nie zaŭvažyŭ, byli dobrazyčlivyja, pavažlivyja adnosiny.

U vyniku nam atrymałasia pryniać zakon «Ab svabodzie sumleńnia». Kaniečnie, jon nie byŭ idealnym, ale byŭ značna bolš prahresiŭnym za toj, jaki potym pierapisali pry Łukašenku.

Heta byŭ vielmi intelihientny, načytany čałaviek, z dobrym pačućciom humaru. Niekalki razoŭ da jaho źviartaŭsia z pytańniami kanfliktaŭ u prychodach pa majoj akruzie ŭ Viciebsku, zaŭsiody atrymlivaŭ adkazy.

Ja skažu dakładna, što da momantu prychodu Łukašenki da ŭłady Fiłaret dakładna nie byŭ voraham niezaležnaści. Jamu davodziłasia supracoŭničać i z Kiebičam, i z Łukašenkam. Mnie zdajecca, što heta vynik dziesiacihodździaŭ znachodžańnia Carkvy pad ciskam uładaŭ u savieckija časy. Tamu mnohija ijerarchi byli vymušanyja iści na ŭhodu z sumleńniem, zaklučać pahadnieńni z djabłam, kali chočacie.

Vy pytajeciesia ŭ mianie pra staŭleńnie da niezaležnaści. Cikavy fakt, kali Fiłareta tolki pieraviali ŭ Biełaruś naprykancy 1970-ch, to jon paprasiŭ sustrečy z Uładzimiram Karatkievičam.

Ja nie pomniu, kab Fiłaret kaliści publična vystupaŭ z krytykaj apazicyi, BNF».

Kamientary

Niaŭdałaje techničnaje rašeńnie doraha abyšłosia arhanizataram hałasavańnia ŭ Kaardynacyjnuju radu15

Niaŭdałaje techničnaje rašeńnie doraha abyšłosia arhanizataram hałasavańnia ŭ Kaardynacyjnuju radu

Usie naviny →
Usie naviny

Kitaj z dapamohaj štučnaha intelektu pieratvaraje svaju sistemu nazirańnia ŭ instrumient «prahnastyčnaha» kantrolu1

U Hrodnie sabak vieźli ŭ adkrytym bahažniku, adzin ź ich vypaŭ padčas ruchu VIDEA1

Šalony manieŭr matacyklista ŭ Homieli trapiŭ na VIDEA2

Statkievič: Lidary ruchu za demakratyju pavinny zastavacca ŭ krainie, navat kali košt hetaha vialiki. Dyjaspara moža adyhrać tolki dapamožnuju rolu60

«Cukierki ŭ šakaładze, b**dź!» Rasijskaja błohierka-miljońnica naviedała Biełaruś i vyśmiejała biełaruskuju movu62

Spačatku zakapali cieła, potym adkapali i spalili, a prach raźviejali. U Homieli raskryli zabojstva2

Brytanskaja raźviedka: Na vajnie va Ukrainie zahinuli amal paŭmiljona rasijskich sałdat8

Ci abaviazanyja restarany davać vadu klijentam: hučnaje rašeńnie suda ŭ turystyčnaj Italii3

Chto toj chłopiec, jaki čakaŭ dziaŭčynu pad daždžom u Minsku? Vy dakładna bačyli toje ramantyčnaje videa20

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Niaŭdałaje techničnaje rašeńnie doraha abyšłosia arhanizataram hałasavańnia ŭ Kaardynacyjnuju radu15

Niaŭdałaje techničnaje rašeńnie doraha abyšłosia arhanizataram hałasavańnia ŭ Kaardynacyjnuju radu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić