Hramadstva22

Nieabhruntavana vyklučać ź dziciačych sadoŭ nie buduć

Nichto nie pavinien vyklučać dzicia z daškolnaj ustanovy nieabhruntavana i nie vyvučyŭšy ŭsie prablemy, jakija spadarožničamu tamu, što dzicia pierastała naviedvać daškolnuju ŭstanovu, zajaviŭ ministr adukacyi Michaił Žuraŭkoŭ padčas anłajn-kanfierencyi na sajcie BiełTA 5 lutaha.

Pry hetym jon nahadaŭ, što ŭ Kodeksie Biełarusi ab adukacyi jość raździeł, jaki rehuluje naviedvańnie ŭstanovy adukacyi: padpunktam 5.6 p. 5 art. 79 vyznačana, što daterminovaje spynieńnie adukacyjnych adnosin pa inicyjatyvaje kiraŭnictva ŭstanovy (u tym liku ŭstanovy daškolnaj adukacyi) ažyćciaŭlajecca ŭ vypadku doŭhaj adsutnaści (bolš za 30 dzion) biez uvažlivych pryčyn na zaniatkach na praciahu navučalnaha hoda (za vyklučeńniem kanikularnaha času, jaki nie ŭličvajecca jak propuski biez uvažlivych pryčyn: dzievianosta kalandarnych dzion letam, dziesiać kalandarnych dzion zimoj, dziesiać kalandarnych dzion viasnoj).

«Hety punkt tyčycca ŭsich ustanoŭ adukacyi, nie tolki daškolnych. Heta zroblena tamu, što ni dziciačy sadok, ni škoła, ni navat praftechvučylišča nie źjaŭlajucca, tak skažam, «kamieraj zachoŭvańnia». Heta ŭstanovy, jakija akazvajuć adukacyjnyja pasłuhi, i ŭ hetym vypadku baćki abaviazanyja vyrašyć dla siabie, buduć jany imi karystacca abo admoviacca ad ich», — skazaŭ Žuraŭkoŭ.

Pavodle jaho słoŭ, bolš vostra hetaje pytańnie paŭstała ŭ daškolnych ustanovach vialikich haradoŭ. «U pryvatnaści, mienavita tamu, što havorka idzie ab małyšach, jakija nie mohuć sami pryjści abo pajści ź dziciačaha sadka», — adznačyŭ ministr.

«My ličym, što kiraŭnik ustanovy daškolnaj adukacyi maje prava samastojna ŭ kožnym asobnym vypadku (z ulikam kankretnych abstavin) vyrašać pytańnie ab tym, ci źjaŭlajucca tyja ci inšyja pryčyny adsutnaści vychavanca va ŭstanovie daškolnaj adukacyi ŭvažlivymi. Rašeńnie ab zachavańni miesca vychavanca va ŭstanovie daškolnaj adukacyi prymajecca ŭ intaresach dziaciej. A ŭ vypadku ŭźniknieńnia roznahałośsiaŭ hetaje pytańnie vyrašajecca adździełam (upraŭleńniem) adukacyi, sportu i turyzmu, na terytoryi jakoha znachodzicca ŭstanova daškolnaj adukacyi, jakuju naviedvaje dzicia. Sprava ŭ tym, što dastatkova ciažka ŭstanavić na zakanadaŭčym uzroŭni vyčarpalny pieralik uvažlivych pryčyn, pa jakich dzicia moža adsutničać u dziciačym sadku. Nu, naprykład, baćki pajechali za miažu bolš čym na paŭhoda, dzicia pajechała ź imi, ale jany nie napisali zajavu, što prosiać vyklučyć dzicia ź liku vychavancaŭ dziciačaha sadka. Voś i zachoŭvałasia za im hetaje miesca. Takoha być nie pavinna», — skazaŭ Žuraŭkoŭ.

Kamientary2

Ciapier čytajuć

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu3

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu

Usie naviny →
Usie naviny

Chedłajnieram kancerta ŭ Minsku ŭ Dzień Pieramohi stanie Aleh Hazmanaŭ31

Ukrainski bajec dva tydni prasiedzieŭ u rasijskim blindažy z voraham. I ŭhavaryŭ jaho samoha zdacca ŭ pałon — ukrainski8

Pucin baicca zamachu i pieravarotu, pamiž siłavikami narastaje baraćba — raźviedka9

Zialenski: Ukrainskija drony mohuć taksama pralacieć na paradzie 9 Maja ŭ Maskvie12

Sieviaryniec: My nie pavinny być ružovymi poni i kazać, što my budziem hładzić pa hałavie tych samych kadebistaŭ albo śpiecnazaŭcaŭ, jakija bjuć ludziej28

Centr abarony piersanalnych źviestak ličyć, što DAI z «tabło hańby» parušaje zakon5

Para padmanvała mužčyn na sajtach znajomstvaŭ — klunuli 60 čałaviek1

«Łukašenka nazvaŭ nas deziercirami». Historyja biełaruski, jakaja ŭ 1970‑ja ŭciakła ź biełaruskaha kałhasa ŭ Litoŭskuju SSR2

Žycharku Maładziečna, jakaja vyjšła ź bieł-čyrvona-biełym ściaham u pieršyja dni vajny, asudzili da 3 hadoŭ kałonii2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu3

Što kažuć u Spasa-Jefrasińnieŭskim manastyry pra svaju zahinułuju rabotnicu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić