Milicyja niepryjazna stavicca da rasiejcaŭ. Nie viedajučy biełaruskaj movy, nie abaronišsia ŭ sudzie...
Sieryjał «Tajamnicy śledstva» idzie ŭžo
Žurnalist Abieleŭ atrymlivaje zadańnie — «praniknuć u najvyšejšyja ešełony biełaruskaj ułady». U aŭtobusie žurnalist znajomicca z
U Minsku jana raić jamu zasialicca ŭ hatel «Kosmas», a pa darozie ŭ taksi vyciahvaje ŭ žurnalista z kišeni hamaniec i padkidvaje jamu ŭ sumku hierain. Taksist, jaki padčas pajezdki, darečy, słuchaje biełaruskamoŭnaje radyjo (pa im paśla słovaŭ dyktara pačynaje vystupać Łukašenka), skručvaje žurnalista i pieradaje jaho ŭ ruki milicyi. Darečy
skručvaje jon hałoŭnaha hieroja na fonie płakata «Za Biełaruś».
U turmie
milicyjanty źviartajucca da rasiejca «inostraniec»(ź jaskravaj niepryjaznaściu) i ŭ naŭprostym sensie dvojčy zakidajuć u kamieru, čym vielmi radujuć dziabiołych
šyldački na ścienach: «Uvachod zabaronieny», i, čamuści, «Miaža zabaroniena».
«Pałonny zamka Biełaruś»
Śledčy, jaki viadzie spravu žurnalista siadzić u kabiniecie z tabličkaj «miesca dla dopytaŭ». Jon paviedamlaje hałoŭnamu hieroju, što, kali toj «pahodzicca supracoŭničać sa śledstvam, to atrymaje tolki dvaccać hadoŭ pazbaŭleńnia voli». Naturalna, hieroj admaŭlajecca, paśla čaho traplaje ŭ kamieru_ dzie ŭžo siadzić inšy zamiežnik — Machmud z Maskvy. Toj adrazu prapanuje «ziemlaku» płan uciokaŭ.
Dalej pačynajecca niešta z tvorčaści Dziuma. U Machmuda znachodzicca ampuła z atrutaj, i ampuła z procijadździem. Adzin hłynaje, druhi prykidvajecca i jany traplajuć u
špital numar piać, dzie «za zekami, jakija padychajuć, nichto nie sočyć».
U špitali źjaŭlajecca biełaruskamoŭny doktar, jaki ź biarecca ličyć adnaho z atručanych. Psieŭdaatručany Machmud niejtralizuje sanitara sudnom, adhaniaje doktara, i daje procijadździe žurnalistu. Paśla abodva na taksoŭcy ŭciakajuć u rasijskuju ambasadu.
Nie viedajučy movy, u biełaruskim sudzie nie abaronišsia
Heta tolki častka siužetu, asnoŭnaja linija datyčycca redkaj marki canoj ŭ miljon dalaraŭ i zabojstva ŭ
nie zmoža abaranicca ŭ biełaruskim sudzie, bo… «nie vałodaje movaj». Siužet zbłytany, i raspaviadać jaho całkam niama sensu — paŭtary hadziny dosyć zanudnaha dziejańnia ažyŭlajucca tolki scenami ź Biełarusi.
U filmie padkreślivajecca žorstkaść achovy ŭ biełaruskich turmach, asabliva da zamiežnikaŭ, i poŭnaja abyjakavaść da zekaŭ u špitali. Usie tablički ŭ filmie biełaruskamoŭnyja — ad «sardečna zaprašajem» na hateli da turemnych «papiaredžańniaŭ».
Biełaruś u rasijsim filmie bolš biełarusizavanaja, čym u realnaści, adnak stanoŭčaha imidžu heta nie dadaje.
-
«Skončycie ŭžo hetu bojniu». Režysior Źviahincaŭ atrymaŭ Hran-pry Kanskaha fiestyvalu i źviarnuŭsia sa sceny da Pucina
-
«Spačatku žančyny»: u hetym filmie žančyny kirujuć śvietam, a mužčyny vučacca być spakuślivymi, kab zrabić karjeru
-
«Minataŭr» Andreja Źviahincava — antyvajennaja drama, jakuju stojačy vitali ŭ Kanach
Kamientary