Pavodle słoŭ amierykanskaha lidara, «Arka Trampa» stanie «najvialikšaj i najpryhažejšaj tryumfalnaj arkaj va ŭsim śviecie».

Bieły dom apublikavaŭ prajekt 76‑mietrovaj arki, jakuju prezident Tramp choča ŭźvieści ŭ stalicy ZŠA.
Tramp zajaviŭ, što jaho administracyja padała płany pa budaŭnictvie arki ŭ Kamisiju pa vyjaŭlenčym mastactvie — hrupu, u skład jakoj uvachodziać jaho sajuźniki, — jakaja razhledzić prapanovu na nastupnym tydni.
Pavodle słoŭ amierykanskaha lidara, «Arka Trampa» stanie «najvialikšaj i najpryhažejšaj tryumfalnaj arkaj va ŭsim śviecie».
«Heta budzie cudoŭnym dadatkam da rajona Vašynhtona, jakim usie amierykancy zmohuć karystacca na praciahu mnohich dziesiacihodździaŭ!»
Bi-bi-si adznačaje, što kali prajekt zaćvierdziać, pomnik stanie vyšejšym za budynak Kapitolija i Miemaryjała Linkalna.
76 mietraŭ heta adsyłka da hoda abviaščeńnia niezaležnaści ZŠA — 1776 hod. Sioleta budzie adznačacca 250‑hodździe niezaležnaści ZŠA.
-
Kali adbuducca pieramovy ZŠA i Irana i ci adbuducca jany ŭvohule, stanovicca ŭsio mienš zrazumieła
-
Iran kančatkova admoviŭsia ad pieramoŭ z ZŠA. Tramp padoŭžyŭ spynieńnie ahniu ź Iranam i znajšoŭ dla taho apraŭdańnie
-
Kiraŭnik Śledčaha kamiteta Rasii zaklikaŭ pravieryć dziciačuju knihu «Škodnyja parady». U joj pabačyli sumnieŭnyja ŭstanoŭki
Kamientary