Ekanomika

U infakijoskach Pryjorbanka bolš nie prymuć 100-dalaravych kupiur

Infakijoski, bankamaty i terminały aŭtamatyčnaha abmienu valut Pryjorbanka z 1 lutaha pierastanuć prymać kupiury naminałam 100 dołaraŭ, paviedamlaje pres-słužba banka.

Apłacić štości abo papoŭnić rachunak kupiurami pa 100 dalaraŭ možna budzie ŭ adździaleńniach Pryjorbanka. Ale pry sabie nieabchodna budzie mieć dakumient, jaki paćviardžaje asobu.

Źniać ža banknotu ŭ 100 dołaraŭ pa-raniejšamu možna budzie ŭ bankamatach ustanovy.

Usie astatnija kupiury ŭ pryładach samaabsłuhoŭvańnia buduć prymacca ŭ zvyčajnym režymie.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Labiedźka pra syna-palitviaźnia: Heta nie bravada, ja hatovy abmianiać siabie na jaho3

Labiedźka pra syna-palitviaźnia: Heta nie bravada, ja hatovy abmianiać siabie na jaho

Usie naviny →
Usie naviny

Nasielnictva Jeŭrasajuza pierasiahnuła 450 miljonaŭ čałaviek. Ale rost nie paŭsiul6

Sienatar Hrem anansavaŭ rekordnyja pastaŭki zbroi Ukrainie paśla zaŭtrašniaj zajavy Trampa14

U Minsku zakryłasia sietka biudžetnaha fastfudu1

Pry pajezdcy ź Biełarusi ŭ Polšču na miažy čakać tolki 6 hadzin, a nazad — sutki2

Biełaruska za svoj košt arhanizavała śviata ŭ rodnaj vioscy, jakaja amal vymierła. Pryjechali adnaviaskoŭcy navat ź Jeŭrasajuza21

U sacsietkach zavirusiŭsia rolik z kaniom, jaki čakaje aŭtobusa na Mahiloŭ VIDEA1

Biełavieškin: «Aziempik» prosta instrumient, a nie niejki cud, jaki ŭsim univiersalna padychodzić4

Najbolš za červień padaraželi buraki, a patańnieła avakada

«Naturalnaja spakusa — uvapchnuć u siabie ŭsio, pra što ŭ niavoli zastavałasia tolki mroić». Były palitviazień Karniej raskazaŭ pra turemny racyjon i jak ad jaho adychodzić4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Labiedźka pra syna-palitviaźnia: Heta nie bravada, ja hatovy abmianiać siabie na jaho3

Labiedźka pra syna-palitviaźnia: Heta nie bravada, ja hatovy abmianiać siabie na jaho

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić