imia, Mackievič za biełarasiejskuju. Sapraŭdy, nielha ž adrazu nacyjanalistyčna kazać MAŁAKO paśla narmalnaha MOŁOKO! Budzie pamiarkoŭnaje słova MAŁOKO. Zastałosia zakadyfikavać u słoŭničku, na što patrebny hrant.
Aha
16.02.2026
I heta nie Łukašenka samatužna źniščaje krainu.
Hetak ža sama jak nie Pucin Ukrainu fizična źniščaje.
Čamu pra druhoje kazać kašerna, a pieršaja dumka - banicca?
My zaŭždy pra heta kazali
16.02.2026
Au, alo? A chto vykonvaje usie hetyja zahady? Tam sistema u jakuju nabrali ruskich štrejkbrechieraŭ dy mankurtaŭ miascovych.
Aha
16.02.2026
A baćki hetych padletkaŭ, što vychavali ich rasiejskim substratam, taksama łukašenkin zahad vykonvajuć?
Usiakija umoŭnyja kropački lubiać tut abaraniać ad nahavoraŭ charošańki narod, jakomu ŭ 21-m st. nibyta nie stvaryli ŭmoŭ dla nacyjanalnaha roskvitu. Takija sałodkija tatački narodnyja, spadziajusia jany pačuvajucca lepiej ad hetaha.
A mnie plavać, chto vinavvty. Ja tolki kažu, što, kali nasielnictva nie ŭvojdzie ŭ rozum, to jaho čakaje harotny los navat nie smalenčukoŭ, a “naroda dambasa”. I śvietu budzie hetak ža spraviadliva nasrać na ich.
Omh
16.02.2026
[Red. vydalena]
N.n.
16.02.2026
Omh , mienavita polskaja akupacyja i zdrada ŭłasnaj elity, jakaja pałanizavałasia i kinuła svoj narod na volu losu, pieratvaryła nacyju ŭ biezabaronnuju masu bieź intelektualnaha kiraŭnictva. Heta była pieršasnaja katastrofa, jakaja źniščyła subjektnaść krainy. Adnak nazyvać ludziej «skotam» — značyć paŭtarać pahardu tych samych polskich panoŭ.
Omh
16.02.2026
N.n., kaniešnie, asabliva na Homielščynie ŭ 2026-m. Praklatyja palaki! I nacyjanalisty z palicajem Paźniakom. Tut hłuzdy patrebnyja, kab vystajać pad padvojnaj navałaj, ale dzie ž ich uziać russkamu čyłavieku?
Hištoryk
16.02.2026
Omh, istorija Biełarusi načinajetsia s 2026 hoda, na Homielŝinie? Vsio vierno vyšie napisano - načali polaki, prodołžili moskovity.
Omh
16.02.2026
Hištoryk, tabie taksama palaki nie dali vyvučyć rodnuju movu?
Omh
16.02.2026
Hištoryk, kab nie atrymałasia sprečka dziela sprečki: baćki hetych vučniaŭ vyhadavali ich u rasiejščynie, i heta ichniaja vina i adkaznaść, a nie Łukašenki ci palakaŭ.
Historyi plavać, ci zachavajecca Biełaruś i jaje narod. Heta sprava biełarusaŭ padbać pra samich siabie. Navat u našaj situacyi (chto b nas tudy nie zahnaŭ) mahčymaściej dla hetaha zastajecca proćma.
pri našiem Valetie tolko tak
16.02.2026
Tak naš Valet skazał, čto vsio biełaruskoje - nieraźvitoje, nienužnoje i jeho nado uničtožiť, čiem i zanimajetsia 31 hod ! Tak i dłžno byť, na skotnom dvorie Valeta, postrojennom im na miestie biełaruskoj Biełarusi.
Aha
16.02.2026
Vy b u lusterka zazirnuli. Ci tam taksama Łukašenka?
"Valet " , vas ŭ chacie prymušaje NIE razmaŭlać rodnaj movaj ?
16.02.2026
pri našiem Valetie tolko tak, "Valet " , vas ŭ chacie prymušaje NIE razmaŭlać rodnaj movaj ?
%
16.02.2026
80% nasielnictva Biełarusi heta da lampački. 3\4 tak zvanym zmaharam heta taksama da lampački, bo i jany troch słoŭ nia viedajuć pa-biełarusku (voś vam prykład Cichanoŭski, Prakopjeŭ, Aleksiejevič, Kaleśnikava, Babaryka i usie ich paśladoŭniki). Čaho vy dzivicieś z hetaha?
Za savieckim časam u haradach było toje samaje. Tak - u haradach. Ale ž pasprabavali źmianić niešta u karotki čas adradžeńnia, ale marna ŭsie. Narod nie žadaje movy, narod pahardžaje movaj, narod žadaje być ruskim
Amal štodnia davodzicca čuć ad maładych maciarok - "Začiem etot biełorusskij jazyk!? Dieti stradajut i mučajutsia"
Biełaruskij narod movy viedać nie žadaje
Vsie zakonomierno
16.02.2026
%, Nie 80, a vsie 90%. Vot ja vyvučau movu, učaś v Minskoj škole. Zatiem rabotał. Zatiem armija, zatiem VUZ. Zatiem snova rabota. I nihdie nie było mnie v Minskn mounaha asiarodzia.
ja zmahar
16.02.2026
%,
ja zmahar
a heta "nievierahodnyja" : ( Cichanoŭski, Prakopjeŭ, Aleksiejevič, Kaleśnikava, Babaryka i usie ich paśladoŭniki).
Ihnat
16.02.2026
Vsie zakonomierno, srieda nužna baktierijam. Ludi sami sozdajut sriedu. Vy, pochožie, iz baktierij.
Omh
16.02.2026
Vsie zakonomierno, 20% - heta prybliznaja kolkaść narmalnych ludziej u nasielnictvie, to-bok, aryjentavanych na niezaležnaść jeŭrapiejskaha typu, a nie pramaskoŭski, ci naohuł abyjakavych. I biełaruskamoŭnych navat siarod hetaj mienšaści adsotkaŭ mo piać.
Tamu, sapraŭdy, apynucca ŭ biełaruskim asiarodździ ŭ Miensku davoli niaprosta. Ale, možna, navat praz vypadak. I pahatoŭ, kali prykłaści trochi vysiłkaŭ. Chacia b dziela ŭłasnaj hodnaści.
Nie trudno poniať
16.02.2026
Ihnat, Čto ž vy nie sozdali sriedu? Dieliť biełorusov po jazyku- pomohať riežimu. Tak poniatno?
Omh
16.02.2026
Nie trudno poniať, "pomohať riežimu" - heta razam ź im budavać na Biełarusi russkij mir, jak vy robicie.
A jak nie chočacie "raździalacca" ź biełarusami - to avałodajcie narešcie rodnaj movaj i nie "raździalajciesia" bolš. Taki nieskładany recept.
Ponajechali iz vieski i diktujut
16.02.2026
Omh, Kohda ja rodiłsia v Minskie, a eto było pri Chruŝiovie, Minsk užie był praktičieski russkojazyčnym. A starožiły utvierždali, čto do vojny Minsk był na 40% idišiejazyčnym. Tut vsiehda uživaliś ludi s raznym jazykom i kulturoj. A vot vam s nami počiemu nie živiotsia ?:))
Omh
16.02.2026
Bo liču, što zabojčamu russkomu miru na Biełarusi nia miesca.
[Zredahavana]
Nemo
16.02.2026
Ponajechali iz vieski i diktujut, U vas mabyć vialikija ruskamoŭnyja mahčymaści, kali vy naradziŭšysia, užo paśpieli parazmaŭlać z usim Mienskam. Až strach padumać, što vy rabili, kali vam byŭ hod. Minimum siłaj ruskamoŭnaj dumki vadu kipiacili. A jašče staražyły kazali, što da 1772 hoda ŭ Miensku nie było anivodnaha ruskamoŭnaha. Što ž vy nie možacie z nami ŭžycca.
vašy z kaapieratyva "voziera" daŭno za abjadnańniem z Kitajem
17.02.2026
Ponajechali iz vieski i diktujut, ivan vašy z kaapieratyva voziera daŭno za abjadnańniem z Kitajem (a vy nie viedali ?) , Chanam-Kitajcam daŭno užo nie patrebna vaša častka Mańčžuryi, jany zabirajuć (viartajuć siabie) vaš Maskoŭski ułus całkam
1
16.02.2026
Pavinien pryznać, što pry svaich, na moj pohlad, davoli dobrych viedach nie viedaju, što takoje kijach. Huhł transłejt daje adkaz trość, DeepL kaža kluč, i tolki kali vybrać u naładkach ukrainskuju, a nie biełaruskuju movu - pačatak kukuruzy bieź ziarniatak. Pry lubych raskładach ja nikoli nie čuŭ takoha słova, choć pravieŭ dziacinstva ŭ biełaruskaj viescy. Praŭda, na poŭnačy krainy. Praŭda, dapuskaju, što tut, mahčyma, jość rehijanalnyja admietnaści.
Astatniaje davoli prosta, tamu navina, biezumoŭna, sumnaja. Choć čakać inšaha i nie vypadaje.
žminda
16.02.2026
1, Liataralna paru dzion nazad raźbirali hety kijach na staronkach NN. Heta paleski dyjalekt. Jak i imbryk, nikoli nie čuŭ u žyvoj biełaruskaj havorcy.
Antoś
16.02.2026
Jak skazaŭ Fiaduta, ništo nie prymusić jaho admovicca ad "vialikaj rasiejskaj litaratury"
Hetyja dzieci vychavanyja baćkami, što vučyli movu doma a nie tolki ŭ škole, ale nie pieradali viedaŭ dzieciam. Bo žadajuć ža lepšaha.
Filipp
16.02.2026
., Nie zusim tak, heta dziady hetych dziaciej vučyli biełaruskuju nie tolki ŭ škołach, ale i doma, a voś ich baćki vučyli movu tolki ŭ škołach.
pakrychu
16.02.2026
Nie ŭsio tak drenna, jak padajuć ałarmisty. Zazirnicie ŭ tyktok, tam šmat biełaruskaha kantenta, jaki nabiraje prystojnyja prahlady. Tak, tam nie litaraturnaja biełmova, ale trasianka, heta pieršy i hałoŭny krok da movy.
Papravačka
16.02.2026
Kali b sapraŭdy byli “dvie sistry”, to zaraz by niejkija małyja maskoŭcy na biełaruskuju pierakładali b u ramkach kantrolnaj. Ale ž nie, atrymvajecca inšy dualizm: “zachopnik i chałop”.
a.hto.tam.idze
16.02.2026
Vykonvajcie chutkasny režym!
M
16.02.2026
a.hto.tam.idze, tak, byŭ taki biełarusafobski pasaž z boku antybiełaruskaha režymu.
Najpierš nie hałasi!
16.02.2026
Nia viedaju što za słova kijach. Imbryk, imbryčak viedaju, ale toje nie pytańnie da školnikaŭ, navat alimpijadnaha uzroŭniu. Chmaračos dahetul abžyvajecca ŭ katehoryi "aŭtarskaje". Zdajecca, nibyta Karatkievič jaho pieršy prydumaŭ.
Alimpijadnaje "otniud́"
16.02.2026
Najpierš nie hałasi! , akramia mo rehijanalnaha "kijacha", nivodnaje słova nia jość nieznajomym dla čałavieka, jaki žyvie choć u minimalnym biełaruskim asiarodździ.
Nu da.
17.02.2026
Alimpijadnaje "otniud́" , Jeŝio by " zedlik" i " korek" sprosili. Sprašivať možno to čto v učiebnikie jesť. V koncie słovarik.
Vyniki biełaruščyny
16.02.2026
A chto ž vinavaty? Nadvorje napeŭna. Klimat u nas nie taki.
dzivosy manipulacyi
16.02.2026
Vyniki biełaruščyny, dzieci pa-rasiejsku adkazvajuć - navat pa farmalnaj prykmiecie heta vynik rusifikacyi. Klimat tut "pry čym" tolki ŭ tym, što vam durnyja dumki pra škodu biełaruščyny, vidać, lutaŭski sivier nadźmuŭ u vušy. Šapku nadziavać pasprabujcie.
Paliašuk
16.02.2026
Šanoŭnyja, bolej uvahi dzieciam, bolej biełaruskich cacak, knižak im u padarunak! Pasprabuj ich zaraz z "robłaksu" vyciahnuć - zadača z zoračkaj.) Mienšym čytajcie pierad snom karocieńkija kazki, apaviadańni, vieršyki. Starejšym treba "pradać" biełaruskuju movu i litaraturu jak niešta krutoje i nadzvyčaj cikavaje. Siastra mnie dahetul uzhadvaje, jak ja joj razrekłamavaŭ "Ludziej na bałocie" Mieleža, što jana ledź nie załpam ich pračytała.) Nu, a rasiejskamoŭnaja škoła, kampanii takich ža zrusifikavanych asiarodździem i miedyjaprastoraj adnahodkaŭ - tut nie pamočniki. Tolki praź siamju, asabisty prykład, pijar pravilnaha kantenta.
Pakaleńnie
16.02.2026
[Red. vydalena]
Hanka
16.02.2026
“ sistemu adukacyi, u jakoj vykładańnie biełaruskaj movy minimizavali da ŭzroŭniu zamiežnaj” Da viedama Našaje Nivy, zaniatkaŭ zamiežnaje movy ŭ škołach ciapier u dva razy bolš, čym biełaruskaje (dva zaniatki biełaruskaje i čytary zamiežnaje). A kali ja vučyłasia (15 hadoŭ tamu), było jašče horš: u mianie byŭ na tydzień adzin zaniatak biełaruskaje movy i 6 (šeść) zaniatkaŭ anhielskaje.
Biełarusaŭ šakavali školniki z Karmy — jany nie pierakłali nivodnaha biełaruskaha słova
Hetak ža sama jak nie Pucin Ukrainu fizična źniščaje.
Čamu pra druhoje kazać kašerna, a pieršaja dumka - banicca?
Usiakija umoŭnyja kropački lubiać tut abaraniać ad nahavoraŭ charošańki narod, jakomu ŭ 21-m st. nibyta nie stvaryli ŭmoŭ dla nacyjanalnaha roskvitu. Takija sałodkija tatački narodnyja, spadziajusia jany pačuvajucca lepiej ad hetaha.
A mnie plavać, chto vinavvty. Ja tolki kažu, što, kali nasielnictva nie ŭvojdzie ŭ rozum, to jaho čakaje harotny los navat nie smalenčukoŭ, a “naroda dambasa”. I śvietu budzie hetak ža spraviadliva nasrać na ich.
Historyi plavać, ci zachavajecca Biełaruś i jaje narod. Heta sprava biełarusaŭ padbać pra samich siabie. Navat u našaj situacyi (chto b nas tudy nie zahnaŭ) mahčymaściej dla hetaha zastajecca proćma.
Tak i dłžno byť, na skotnom dvorie Valeta, postrojennom im na miestie biełaruskoj Biełarusi.
3\4 tak zvanym zmaharam heta taksama da lampački, bo i jany troch słoŭ nia viedajuć pa-biełarusku (voś vam prykład Cichanoŭski, Prakopjeŭ, Aleksiejevič, Kaleśnikava, Babaryka i usie ich paśladoŭniki).
Čaho vy dzivicieś z hetaha?
Za savieckim časam u haradach było toje samaje. Tak - u haradach. Ale ž pasprabavali źmianić niešta u karotki čas adradžeńnia, ale marna ŭsie. Narod nie žadaje movy, narod pahardžaje movaj, narod žadaje być ruskim
Amal štodnia davodzicca čuć ad maładych maciarok - "Začiem etot biełorusskij jazyk!? Dieti stradajut i mučajutsia"
Biełaruskij narod movy viedać nie žadaje
ja zmahar
a heta "nievierahodnyja" : ( Cichanoŭski, Prakopjeŭ, Aleksiejevič, Kaleśnikava, Babaryka i usie ich paśladoŭniki).
Tamu, sapraŭdy, apynucca ŭ biełaruskim asiarodździ ŭ Miensku davoli niaprosta. Ale, možna, navat praz vypadak. I pahatoŭ, kali prykłaści trochi vysiłkaŭ. Chacia b dziela ŭłasnaj hodnaści.
A jak nie chočacie "raździalacca" ź biełarusami - to avałodajcie narešcie rodnaj movaj i nie "raździalajciesia" bolš. Taki nieskładany recept.
[Zredahavana]
Astatniaje davoli prosta, tamu navina, biezumoŭna, sumnaja. Choć čakać inšaha i nie vypadaje.
Niekatoryja słovy i dla mianie byli nie znajomyja: imbryk, velum i kijach.
Ale ž heta praŭda, što moładź nie razumieje biełaruskaju. Ja maju dośvid sprobaŭ razmaŭla z vypadkovymi ludźmi ŭ Biełarusi na biełaruskaj movie, tym, kamu za 25, trochu razumiejuć, kamu za 35, navat mohuć niešta adkazvać pa biełarusku, kamu za 50, razumiejuć amal usie i pałova mohuć razmaŭlać, kali nie biełaruskaj, to trasiankaj dakładna.
Imbryk, imbryčak viedaju, ale toje nie pytańnie da školnikaŭ, navat alimpijadnaha uzroŭniu.
Chmaračos dahetul abžyvajecca ŭ katehoryi "aŭtarskaje". Zdajecca, nibyta Karatkievič jaho pieršy prydumaŭ.
Jeŝio by " zedlik" i " korek" sprosili.
Sprašivať možno to čto v učiebnikie jesť. V koncie słovarik.
Da viedama Našaje Nivy, zaniatkaŭ zamiežnaje movy ŭ škołach ciapier u dva razy bolš, čym biełaruskaje (dva zaniatki biełaruskaje i čytary zamiežnaje). A kali ja vučyłasia (15 hadoŭ tamu), było jašče horš: u mianie byŭ na tydzień adzin zaniatak biełaruskaje movy i 6 (šeść) zaniatkaŭ anhielskaje.