«Mastak rasijskaha pachodžańnia z maleńkaj vioski Viciebsk». U Rejmskim sabory pra Marka Šahała pišuć nisianiecicu
-
17.07.2026Roh, pavinna być «francuski mastak žydoŭskaha pachodžańnia ź Biełarusi»
-
17.07.2026Roh, Šahał - Litvak (Litvin ź Idyšu), jaki malavaŭ ŭ Litvinskim narodnym styli , hladzi malunki Aleny Kiš, ivan impieryjalist , inšaha (akademičnaha) mastactva ŭ nas nie było, akupanty začynili-źniščyli usie 17 univiersitetaŭ-instytutaŭ ŭ nas.
-
17.07.2026Roh, ni Kaściuška, ni Mickievič na zvali siabie biełarusami.
Naprykład, u liście da Michała Sakolnickaha (1791 h.) jon napisaŭ: "Ja jestem Litwin, urodziłem się na Litwie" - Tadevuš Kaściuška
Litwo! Ojczyzno moja! ty jesteś jak zdrowie - pisaŭ Adam Mickievič, jaki vyznačaŭ siabie litvinam. -
18.07.2026Hanka, Voś židam napeuna kryudna, što jaho ličać to biełarusam, to rasiejciem! Bo vidavočna žie, što heta - židouski mastak
-
17.07.2026Russia — heta Russia, ci to biełaja, ci to čornaja, ci to čyrvonaja.
-
17.07.2026Żelazny Wilk, Ruś pa-anhielsku budzie Ruthenia, a nia Russia. Russia - to Rasieja.
-
17.07.2026Hanka, Rasija - Ruś pa hrečasku. Dalej što? Vy z ruskaha śvietu, źmiryciesia. Jak vy skłon ci prystaŭku ci padvajeńnie litar nie pastaŭcie - sutnaść nie źmianiajecca.
-
17.07.2026Hanka, «Ruthenia» — heta na łacinie, a nie pa-anhielsku .
-
17.07.2026nie biełarus, na hrečaskaj Ruś budzie Rossia, adsiul i pajšła nazva Maskovii Rośsija. A dalej toje, što Rasieja, to bok rośsija, nie Ruś. Ruś - nikoli nie była dziaržavaju, a była zaŭždy nieadjemnaju častkaju Litvy.
Kali sabaka palažaŭ na sienie, hetaje nie značyć, što siena naležyć sabaku. -
17.07.2026Ci chto pasprabavaŭ nakiravać zvarot, kab toje vypravili?
-
17.07.2026Redaktar słovy na chadu vydumvaje? U nas jość cudoŭnaje svajo słova - "łuchta". Navošta ciahnuť ukrainskija kalki?
-
17.07.2026Nisianiecica, šo ŭ hetym błahoha ? hałoŭnaje kab nie impierskija novyja słovy . Dziakuj NN, nie słuchajecie maskvacentykaŭ
-
17.07.2026[Red. vydalena]
[Zredahavana] -
17.07.2026A tut kakoj-to Vitiebsk. Ja tožie kstati, choť i karanny.
-
17.07.2026Kali koratka adkazać aŭtaru, to pra nas, našy maleńkija vieski Viciebsk, Miensk, Mahileŭ, pra narod i jaho identyčnaść dalej samoj Biełarusi nichto i nieviedaje. Viedajuć tolki toje, što im raspaviadajuć inšyja dabradziei dobra pierakruciŭšy i fakty i sutnaść. Bo samyja my ničoha pra siabie nie kažam i nie davodzim. Dy j i sami mała što viedajem pra samich siabie. A ŭžo pra sucielnuju rusifikavanaść krainy i naroda i kazać niama čaho. Tak kali jana vyhladaje jak Rasieja, havoryć jak Rasieja, pavodzić siabie jak Rasieja, to moža jana i jeść Rasieja sa svaimi maleńkimi vieskami
-
17.07.2026Prosta im na nas ščyra po***.
-
17.07.2026Bolšaść hetych pamyłkovych štampaŭ zamacavanyja navat u aŭtarytetnaj "Encyclopædia Britannica".
"Marc Chagall (born July 7, 1887, Vitebsk, Belorussia, Russian Empire [now in Belarus]—died March 28, 1985, Saint-Paul, Alpes-Maritimes, France)"
"Chagall was born in a small city in the western Russian Empire not far from the Polish frontier."
Tut i sastarełaje napisańnie Vitebsk, Belorussia, i kaša ź miescam naradžeńnia: adnačasova i Viciebsk, i maleńkaje miastečka. Niedzie ŭ pieršakrynicach było pra nievialiki haradok pad Viciebskam, paśla hety fakt pa pryncypie paškodžanaha telefonu skaračaŭsia, prachodziŭ praz padvojny pierakład, iznoŭ abjadnaŭsia. I voś majem mutacyju "maleńkaja vioska Viciebsk".
Jakaja jašče i kala polskaj miažy. Pa rasiejskich maštabach, mabyć, i kala. A pa jeŭrapiejskich i biełaruskich zusim nie pobač. I pra jakuju polskuju miažu jany kažuć u 1887-m, u časy RI? Voś hetuju łuchtu pra miažu taksama nie pieršy raz sustrakaju.
Ludzi ŭvohule lanivyja, biazdumna skapiravać niešta nie ličycca hrachom. A ŭ infarmacyjnuju epochu pavinna ličycca, asabliva siarod aŭtaraŭ encykłapiedyj, navin, infarmacyjnych tabličak, usiaho taho, što raspaŭsiudžvajecca na šyrokuju aŭdytoryju. Kali b kožny ź pieraličanych rabiŭ faktčekinh, pravierku da pieršakrynic, na hłybiniu bolš za 1-2, fejkavaj infarmacyi ŭ śviecie było b mienš. -
17.07.2026"Encyclopædia Britannica" u XIV vydańni 1929 hoda pisała pra Vitebsk jak miesca naradžeńnia Šahała.
Francuzskaja vikipiedyja niedzie da 2010 hoda adnačasova pisała i pra Viciebsk (u zahałoŭku artykuła), i pra Lozna (ŭ dalejšym tekście).
Tolki tady vypravili tuju šyzafreniju.
Karaciej, majem napłastavańnie histaryčnych pamyłak i vielmi pavolnaje, błytanaje ich vypraŭleńnie. -
17.07.2026., "Jakaja jašče i kala polskaj miažy"
pisali ŭ pamižvajenny čas, tam tady miaža pamiž Z. i U. Biełaruśsiu i prachodziła -
17.07.2026Nu nie zusim. Ad Lozna da miažy było pad 180 km.
U mižvajennym vydańni Encykłapiedyi 1929 h. artykuł byŭ jašče nie nastolki padrabiazny i hetaj frazy nie było.
Zaraz ja dumaju, što mieli na ŭvazie staruju miažu Rečy Paspalitaj (typa Polšča, ale my viedajem, što nie tak), jakaja paśla padziełaŭ RP stała miažoj jaŭrejskaj asiełaści. Lozna jakraz vielmi blizka da jaje.
I nakont miesca naradžeńnia vyznačyŭ, što pytańnie dahetul sprečnaje. Sam Šahał pisaŭ pra Viciebsk, rajon Pieskavaciki. Hetaj viersii prytrymlivajucca aficyjny sajt archiva naščadkaŭ, jaŭrejskaja encykłapiedyja YIVO, supracoŭniki muzieju ŭ Viciebsku.
Viersija pra Lozna trapiła ŭ vikipiedyju z BSE, pry hetym bolš šyrokaje jaje raspaŭsiudžvańnie pajšło, kali ŭ pačatku 2024 h. niejki bajec sa spasyłkaj na BSE prapisaŭ Lozna i ŭ wikidata (jaki pakazvajecca na ŭsich movach).
Tak što ja b i nie śpiašaŭsia vypraŭlać infarmacyjnuju tabličku ŭ sabory na Lozna. Jak by nazad nie vypraŭlać na Viciebsk. -
17.07.2026Šahał byŭ žydoŭskaha pachodžańnia, nijaki jon nie biełarus i nie rasiejec. Tady heta była terytoryja Rasijskaj Impieryi, siońnia Respubliki Biełaruś. Heta prosta fakty.
Biełarusy nadta mocna kłapociacca pra Šahała, Sucina i inš., ale pra svaich jak niešta słaba pamiatajuć. Moža tamu heta dalej narod, a nie nacyja. -
17.07.2026Jan Czeczot , ab svaich uvohule ničoha nie viedajuć. Narod stavicca nacyjaj, kali piša zakony svajoj dziaržavy na rodnaj movie. Jak toje stała ŭ 1529 hodzie. Vyvučajcie svaju historyju.
Ci jana nie vašaja? -
17.07.2026Čamu vy zdiŭlajeciesia? Vyšej artykuł, u jakim zamiest našaha naturalnaha słova "niejmavierna" vykarystoŭvajecca čarhovy maskalizm "nievierahodna".
Pry tym, što, zaŭvaha rabiłasia nie adnojčy. Jak i nakont inšych, šmatlikich maskalizmaŭ.
Ź siabie pačnicie pisać praŭdu j pisać piśmienna! -
18.07.2026Mova - našaja zbroja! , to bok zamiest biełaruskaha słova «nievierahodna» vy žadajecie, kab vykarystoŭvali rasiejskaje «nieimovierno»? 😂
-
17.07.2026Słuchajcie, samim biełarusijanam ščyra da siniaj zorki na biełaruskuju kulturu, historyju, movu, na zabojstvy i katavańni ŭ turmach, na emihracyju sotniaŭ tysiač. Čarka-škvarka, leps-švieps. Kińcie hety viečny stohn - ničoha ŭžo nie budzie ŭ hetym histaryčnym pieryjadzie.
-
17.07.2026Bububu, Maskvacentyčnaja łuchta. Našaj RB - 37 hod. Pačytaj historyju Bałharyi, Sierbii, Słavaččyny, Albanii, Rumynii — my nie pieršyja i nie apošnija va ŭschodnieeŭrapiejskim dziaržaŭnabudavańni, my niedzie pasiarodcy.
-
17.07.2026Pačytaj historyju Bałharyi, Sierbii, Słavaččyny, Albanii, Rumynii , usio tak. Vašaje RB - 35 hod, a našaje Litvie bolš za 1000!
Voś i asensujcie roźnicu i adkažycie, što vy robicie na našaje ziamli i adkul vy pryjšli da nas. -
17.07.2026Historyja, jakuju my čytajem i vyvučajem, — heta viersija, napisanaja imi dla nas.
(historia wametuandikia tunasoma na kujifunza walichoandaa wao.) udzielnik foruma Memtata (JF-Expert Member) ab biełych ludziach. -
17.07.2026Darečy ja im pisała pra heta jašče u 2018 hodzie i ichni vikaryj mnie adkazau što jany viedajuć pra heta i zbirajucca kaliści pamianiać hetyja šklanyja panieli i ich źmiest. Nu alež za 8 hadou nie stałasia, vidać.
Im možna napisać [email protected]
i jašče raz nahadać pra heta. -
17.07.2026Źmianiłasia adresa: [email protected]
-
17.07.2026Victoria, i´ll write them as well .
- eŭropa i cyvilizacyja -
17.07.2026Odnaždy v amierikanskom muzieje ja vidieł v odnom zale kartinu Šahała, pod kotoroj było napisano "Iz Biełarusi, žił vo Francii", i Sutina s nadpiśju "Francuz russkoho proischoždienija". Im prosto pofih - Biełaruś eto biełoje piatno na kartie Jevropy v płanie kultury.
-
17.07.20262+2, a viedajecie čamu tak? Tamu vy vyraklisia nie tolki rodnaj movy, ale j historyi i spadčyny svajho narodu.
Kali žadajecie pavahi ad inšych, pačnicie najpierš SAMI šanavać SVAJO! -
17.07.2026Litvin, Nie šanavać svajo, a TVARYĆ svajo. Viečnaja pamyłka kansiervataraŭ i nacyjanalistaŭ.
Zaŭsiody ŭzvyšać svajo, jakim by druharadnym jano ni było, — heta fietyšyzm, a nie luboŭ da Radzimy. Hanarycca biełarusami tolki tamu, što jany naradzilisia na hetaj ziamli, choć sami siabie biełarusami nie ličyli i nie znajšli tut svajho pryznačeńnia, — hłupstva. Hanarycca treba tymi, chto naradziŭsia nieviadoma dzie, ale pryjechaŭ siudy, znajšoŭ tut aporu i asiarodździe, jakoje dapamahło raskryć jahony talent. Jak Uładzimir Mulavin ci Karłas Šerman.
U pieršym vypadku ty hanaryšsia hienami, a značyć — heta ŭžo nacyzm. U druhim — ty hanaryšsia ajčynnymi instytutami, kulturaj i asiarodździem, jakija zdolnyja raskryvać talenty. Heta i jość zdarovy nacyjanalizm. -
17.07.2026Litvin, sam prafukaŭ dziaržavu, a ciapier hałosiš.
Nibyta vinavaty toj, chto dziaržavu svaju buduje, a nie toj chto źliŭ Radzimu i loh pad Maskoviju.
Mientoŭskaja łohika.
Pasprabujcie ŭznačalić "Kamvol" ci jaki inšy kałhas - vašaja łohika tam budzie acenienaja.
Toje ž samaje viadoma ž treba napisać pra Adama Mickiewicza oraz Tadeusza Kościuszką
[Zredahavana]