A dzie 30dziennaje pieramirje, navošta sustrakalisia hetyja błazany?
Harambuš
16.08.2025
Eto tipa putin pytałsia skazať, čto Tramp nie lehitimnyj, poetomu sdiełka budiet imieť nulevuju siłu?
Prochožij
16.08.2025
Harambuš, eto tipa pujło priedłožił vniedriť sistiemu "kak v rf", čtoby tramp moh praviť do svojej śmierti. Možiet šutka, a možiet diejstvitielno oni zaklučili sdiełku, tolko nie po Ukrainie, a mieždu soboj. Pujło znajet o tŝiesłavii ryžieho bałaboła i, uvierien, ispolzujet eto na 100% dla svojej vyhody. Ja nie stał by ukraincam i jevropiejcam nadiejaťsia na trampa. On słabak i nie v sostojanii riešiť vopros s vojnoj. Na nieho mnoho kompromata u rf-ii, jeŝio so vriemion konca 20 vieka. I jemu prišłoś by mnohim požiertvovať, čtoby postaviť na miesto pujło. On nie ta znakovaja dla čiełoviečiestva fihura, kotoraja možiet riešať stol hłobalnyje voprosy.
Ja vam raspaŭju svoj vierš..
16.08.2025
>jakuju — nie raspavioŭ -- A ČAMU "NIE RASKAZAŬ"?!!!
Pra heta ŭ 1997 hodzie ŭ haziecie «Naša słova» pisaŭ akademik Alaksandr Padłužny
Pra niebiełaruskaje pachodžańnie hetaha słova havaryli nie tolki navukoŭcy. Pisaŭ pra jaho, naprykład, i naš słavuty litaratar Janka Bryl. U jaho knizie 1994 hoda «Viačerniaje» (star. 183) čytajem: «Ź lubovi da Vałodzi [Karatkieviča] maładyja ŭlapilisia za nabytyja im na vučobie ŭ Kijevie ŭkrainizmy. Raspaviadać — ad rospovidati, ad čaho ŭ ich pajšoŭ i raspavied, i prykry navatvor apoviad, i raspaviadu, a to i takoje ŭ maładoj, šykoŭnaj paetki sa sceny: «Ja vam raspaŭju svoj vierš...» Nibyta jon, šanujučy vas, sahrašyŭ u pialonački». Takim čynam, kali vy chočacie, kab vaša biełaruskaja mova była naturalnaj, sapraŭdy padobnaj da movy našych prodkaŭ, da movy kłasikaŭ našaj litaratury, to vam varta paźbiahać u maŭleńni dziejasłovaŭ «raspavieści», «raspaviadać». Da taho ž u biełaruskaj, akramia «raskazvać», jość słova «apaviadać» (ale niama «apavieści»). "
Tramp paraiŭ Ukrainie zhadžacca na ździełku z Rasijaj. Na jakuju — nie raspavioŭ
Možiet šutka, a možiet diejstvitielno oni zaklučili sdiełku, tolko nie po Ukrainie, a mieždu soboj. Pujło znajet o tŝiesłavii ryžieho bałaboła i, uvierien, ispolzujet eto na 100% dla svojej vyhody.
Ja nie stał by ukraincam i jevropiejcam nadiejaťsia na trampa. On słabak i nie v sostojanii riešiť vopros s vojnoj. Na nieho mnoho kompromata u rf-ii, jeŝio so vriemion konca 20 vieka. I jemu prišłoś by mnohim požiertvovať, čtoby postaviť na miesto pujło.
On nie ta znakovaja dla čiełoviečiestva fihura, kotoraja možiet riešať stol hłobalnyje voprosy.
kopi-pejst:
"Siońnia mnohimi dziejasłoŭ «raspavieści» ŭsprymajecca jak admietnaja adzinka biełaruskaj movy. Na samaj ža spravie hetaje słova zapazyčana zusim niadaŭna. Pryčym zapazyčana jano biez uliku asablivaściaŭ našaj movy.
Pra heta ŭ 1997 hodzie ŭ haziecie «Naša słova» pisaŭ akademik Alaksandr Padłužny
Pra niebiełaruskaje pachodžańnie hetaha słova havaryli nie tolki navukoŭcy. Pisaŭ pra jaho, naprykład, i naš słavuty litaratar Janka Bryl. U jaho knizie 1994 hoda «Viačerniaje» (star. 183) čytajem:
«Ź lubovi da Vałodzi [Karatkieviča] maładyja ŭlapilisia za nabytyja im na vučobie ŭ Kijevie ŭkrainizmy. Raspaviadać — ad rospovidati, ad čaho ŭ ich pajšoŭ i raspavied, i prykry navatvor apoviad, i raspaviadu, a to i takoje ŭ maładoj, šykoŭnaj paetki sa sceny: «Ja vam raspaŭju svoj vierš...» Nibyta jon, šanujučy vas, sahrašyŭ u pialonački».
Takim čynam, kali vy chočacie, kab vaša biełaruskaja mova była naturalnaj, sapraŭdy padobnaj da movy našych prodkaŭ, da movy kłasikaŭ našaj litaratury, to vam varta paźbiahać u maŭleńni dziejasłovaŭ «raspavieści», «raspaviadać». Da taho ž u biełaruskaj, akramia «raskazvać», jość słova «apaviadać» (ale niama «apavieści»). "