Počiemu Śvietłana mołčit i nie poddierživajet vosstanije?
.
04.10.2025
Na jaje miescy ja b nie ryzykavaŭ. Pry adsutnaści ŭłasnych resursaŭ u biełarusaŭ dapamahčy hruzinam niama čym, a ryzyki padstavić biełarusaŭ-emihrantaŭ u Hruzii pad metanakiravanyja represii vielmi vialikija.
maskva moža ŭtvaracca i akupavać krainu
04.10.2025
Hruzija ŭ vialikaj niebiaśpiecy , maskva moža ŭtvaracca i akupavać krainu. Jak impieryjalisty zrabili z Krymam , Danieckam, i sprabavali ŭ nas u 2020.
Gorliwy Litwin
05.10.2025
Jak ja razumieju hruzinskuju situacyju. 2 momanty:
1. U svajoj istocie, Hruzija - takaja sama pravasłaŭna-čekisckaja kraina, jak i Rusi-Ŭsich-Koleraŭ. Frarmalna HPC - aŭtakiefalnaja, ale ŭžo bolš za 200 let hruziny raźvivalisia ŭ rečyščy ruskaj cyvilizacyi, adnaviernaj ź imi. Bolš za toje, mienavita hruziny "padaryli" Usim Rusiam i ŭsiamu śvietu Kobu Stalina, jaki najbolš arhanična spałučaŭ pravasłaŭje z čekizmam.
2. Hetak zvanyja prajeŭrapiejskija siły ŭ Hruzii - heta sarasiaty. Štości ŭ istocie nastolki hniłoje (choć šarahovyja ŭdzielniki hetaha mohuć nie ŭśviedamlać) što paprostu nie moža słužyć niejkaj asnovaj dla arhanizacyi žyćcia. Pravasłaŭnyja čekisty - čarnucha i hnuś, ale historyja pakazvaje što jany mohuć być vielmi ŭstojlivymi, doŭhimi stahodździami.
tamu łahična čakać, što Hruzija budzie i dalej pahłyblacca ŭ ahulnaruskaje bałota, jak i Biełaja Ruś. A sarasiacina nijakim čynam asprečyć heta nie ŭ stanie.
Dobraja reč - kłasičnaja jeŭrapiejskaja cyvilizacyja, ale jana ŭ ahonii. Na avanscenu vychodziać azijackija despatyi. Ciažka skazać, ci zdoleje jeŭropa abnavicca i vyłučyć niejkija zdarovyja siły. Ale navat kali tak, - ja asabista heta ŭžo naŭrad ci ŭbaču.
.
05.10.2025
"Sarasiaty", "sarasiacina". Jašče adzin samavykryŭsia. Ništo tak nie vydaje zaležnaść biełaruskaj "apazicyi suprać apazicyi" ad rasiejcaŭ, jak druhasnaść, vykarystańnie rasiejskich naratyvaŭ i łajancy. Spačatku rasiejskija i prarasiejskija boty skažuć "sorosiatina", "hiejropa", "hrantososy", "levaki", "nievierojatnyje" (ŭ niehatyŭnaj kanatacyi), paśla miascovyja pierakładajuć na biełaruskuju i praciahvajuć dumku impierskaha susieda, pry hetym ličać siabie samastojnymi myślarami.
I pra ahoniju, dehradacyju jeŭrapiejskaj cyvilizacyi toje ž samaje. Znajdzicie roźnicu pamiž prylepinskimi razvažańniami ŭ rasiejskim filmie "Talerantnaść" i tym, što kažuć Prakopjeŭ i Bieły (Gorliwy Litwin).
Hala
05.10.2025
pačytaj jakija reformy zrabiŭ Miša Saakašvili, što dali taki šturšok Hruzii. A ŭ tych, u kaho saŭkovy naftalin u hałavie, dahetul kidajucca saŭkovymi štampami “sarasiacina, sarasiaty i hd”.
U Hruzii apazicyja sprabavała šturmavać prezidencki pałac
arda akupavała vas
1. U svajoj istocie, Hruzija - takaja sama pravasłaŭna-čekisckaja kraina, jak i Rusi-Ŭsich-Koleraŭ. Frarmalna HPC - aŭtakiefalnaja, ale ŭžo bolš za 200 let hruziny raźvivalisia ŭ rečyščy ruskaj cyvilizacyi, adnaviernaj ź imi. Bolš za toje, mienavita hruziny "padaryli" Usim Rusiam i ŭsiamu śvietu Kobu Stalina, jaki najbolš arhanična spałučaŭ pravasłaŭje z čekizmam.
2. Hetak zvanyja prajeŭrapiejskija siły ŭ Hruzii - heta sarasiaty. Štości ŭ istocie nastolki hniłoje (choć šarahovyja ŭdzielniki hetaha mohuć nie ŭśviedamlać) što paprostu nie moža słužyć niejkaj asnovaj dla arhanizacyi žyćcia. Pravasłaŭnyja čekisty - čarnucha i hnuś, ale historyja pakazvaje što jany mohuć być vielmi ŭstojlivymi, doŭhimi stahodździami.
tamu łahična čakać, što Hruzija budzie i dalej pahłyblacca ŭ ahulnaruskaje bałota, jak i Biełaja Ruś. A sarasiacina nijakim čynam asprečyć heta nie ŭ stanie.
Dobraja reč - kłasičnaja jeŭrapiejskaja cyvilizacyja, ale jana ŭ ahonii. Na avanscenu vychodziać azijackija despatyi. Ciažka skazać, ci zdoleje jeŭropa abnavicca i vyłučyć niejkija zdarovyja siły. Ale navat kali tak, - ja asabista heta ŭžo naŭrad ci ŭbaču.
Spačatku rasiejskija i prarasiejskija boty skažuć "sorosiatina", "hiejropa", "hrantososy", "levaki", "nievierojatnyje" (ŭ niehatyŭnaj kanatacyi), paśla miascovyja pierakładajuć na biełaruskuju i praciahvajuć dumku impierskaha susieda, pry hetym ličać siabie samastojnymi myślarami.
I pra ahoniju, dehradacyju jeŭrapiejskaj cyvilizacyi toje ž samaje. Znajdzicie roźnicu pamiž prylepinskimi razvažańniami ŭ rasiejskim filmie "Talerantnaść" i tym, što kažuć Prakopjeŭ i Bieły (Gorliwy Litwin).