Kamientary da artykuła

U čym fienomien CHAMAS? U čym ich ideja i adkul jany ŭzialisia? Raskazvaje arabist

  • rom
    10.10.2023
    izrail- eto kak čistyj dnr na tierritorii ukrainy)) tolko priznannyj! i nado otdať dołžnoje- nie iskusstviennyj! to jesť riealno otvojevannyj!
    ukraincam voobŝie poučiťsia stoit kak vojevať nado! a nie raźbiehaťsia po miru čuť čto...
  • pośleduj svoim sovietam sam
    11.10.2023
    rom, skolko užie možno pisať takoj bried. Vo-piervych, niet takoho naroda łuhandonii ni naroda bambasa, čtoby sravnivať eto s Izrailem. Vo-vtorych, pieried tiem kak komu to davať soviety, pośleduj im sam. Ty žie sam ujechał v Polšu, no prodołžaješ topiť na russkij mir, prizyvaja druhich nie ubiehať.
  • Vasiljev
    11.10.2023
    rom, tiebia nikto zdieś nie poddierživajet.tolko ty možieš niesti takoj bried.
  • Saturn
    11.10.2023
    Nie piervyj raz vižu, kak podobnyje tipa ikśpierty zabyvajut skazať, čto jevriei žili v Palestinie za tysiači let do arabov, kotoryje honiali oviec po aravijskoj pustynie v to vriemia
  • Ali
    11.10.2023
    Saturn, primitivnyj vzhlad na etničieskuju istoriju riehiona i istoriju voobŝie. A pod Kozielskom, Moskvoj žili Bałty v 7 viekie. A pod Mołodiečno hovorili na litovskom v 16 viekie. Tiemu raźvivať?
  • Tut
    11.10.2023
    Ubačyŭ vykazvańnie "status paleścincaŭ na ich ułasnaj zamli" i zrazumieŭ, što dalej možna nie čytać.
  • Gorliwy Litwin
    11.10.2023
    Simpatyi arabtsta pračytvajecca adnaznačna. Kab zadavolić jahonyja i CHAMASa pretenzii, Izrailu treba samalikvtdavacca
  • IMIA
    11.10.2023
    Gorliwy Litwin , častkova ŭ artykule chłuśnia i arabist (navat zdahadvajusia, chto heta) pačytaŭ by artykuł na movie krainy, u jakoj ciapier žyvie na aficyjnym sajcie adnaho ź ministerstvaŭ. Tam usio jość, i pra kolkaść žycharoŭ u brytaskaj Paleścinie. Arabist viedaje dakładna, što da prychodu brytancaŭ Paleścina była častkaj Asmanskaj impieryi, dak što, viarnucca ŭ tyja časy i terytoryi paaddavać? I pa stanu na jaki hod, prabačcie?
    Arabistu na žal nie soramna, jak nie soramna jaho bratam u Nojkiolnie, jakija ŭ subotu vyjšli śviatkavać raźniu i ŭvarvańnie ŭ Izrail. Nie ździŭlusia, kali zhadany doktar byŭ ź imi, bo paŭtarusia, chto hety doktar - zrazumieła ŭsim, chto sačyć za temaj.
  • A mnie voś tak bolš padabajecca
    11.10.2023
    IMIA, a mo lepš zrabić usio jak było dźvie z pałovaj tysiačy hod nazad i adnavić chram Sałamona?!
  • IMIA
    11.10.2023
    A mnie voś tak bolš padabajecca, tady pa čutkach nadydzie Armahiedon;). I kab narod hetaha (adnaŭleńnia) nie žadaŭ, ab hetym paŭsiul nahadvajuć. Pačynaješ dumać, Cui Prodest takija praroctvy.
  • Šta?
    11.10.2023
    Haniebny antyizrailski artykuł. I voś čamu.

    1. Paleścincy žyli na ŭłasnaj ziamli. Chto takija paleścincy? Niama takoj nacyi. Heta araby, dla jakich histaryčna Paleścina nie bolej svaja ŭłasnaja, čym dla habrejaŭ.

    2. CHAMAS spačatku byŭ charošy. Chłuśnia. U pieršy ž dzień paśla stvareńnia CHAMASu ŭ 1987 hodzie jaho lidar Achmied Jasin abviaściŭ metu arhanizacyi -- źniščeńnie Izraila. U pramovie byli słovy kštałtu "Ubačyš habreja, tvoj abaviazak -- zabić jaho". A sadki i škoły ŭ Paleścinie budavalisia na hrošy donaraŭ, u tym liku Izraila, jaki jašče spadziavaŭsia na mirnaje suisnavańnie. Čym dalej, tym bolej CHAMAS tyja hrošy zabiraŭ i nakiroŭvaŭ na nabyćcio zbroi i rakiet.

    3. Araby ŭ Paleścinie nienavidzieli habrejaŭ za toje, što tyja pierasialalisia siudy ŭ pieršaj pałovie 20 stahodździa, ratujučysia ad antysiemityzmu i pahromaŭ u Jeŭropie. Jeŭrapiejcy ich nie prymali, kudy im było jechać? Pry hetym na peŭnym etapie Brytanija, jakaja kantralavała Paleścinu, uviała kvoty na habrejskich biežancaŭ. Vielmi humanna, tak.

    4. Kab razumieć tahačasnaje staŭleńnie arabaŭ da habrejaŭ, varta ŭzhadać mufcija Amina al-Chusiejni. Vajennaha złačyncu, siabra Hitlera, jaki nie ličyŭ, što habrei majuć prava na isnavańnie. U 20-ja hady Brytanija spačatku asudziła jaho za arhanizacyju pahromaŭ na 10 hadoŭ, a potym pamiłavała i pryznačyła mufcijem Ijerusalima. Taki voś reał-palityk.

    5. Habrei da 1948 hoda taksama vykarystoŭvali hvałtoŭnyja mietady suprać arabaŭ i zmahalisia za stvareńnie svajoj dziaržavy, ale heta było faktyčna adkazam na pahrozy svajmu isnavańniu. Tolki ŭ svajoj dziaržavie, kazali sianisty, my možam być u biaśpiecy. I ŭ toj čas, kali "charošy" CHAMAS dekłaravaŭ metaj źniščeńnie habrejaŭ, habrei zajmalisia stvaralnaja pracaj. I ŭsiaho za niekalki dziesiacihodździaŭ zdoleli pabudavać sučasnuju demakratyčnuju krainu z vysokim uzroŭniem žyćcia. I miesca ŭ toj krainie jość i arabam taksama, kali jany zhodnyja žyć pavodle zakona i nie zyčyć habrejam śmierci.

    6. I tak, terytoryjami Izrail pryrastaŭ nie tamu, što "akupant", a taksama ź mierkavańniaŭ biaśpieki. Izrail byŭ zhodzien vykanać pastanovu AAN ab padziele Paleściny i byŭ hatovy mirna suisnava z arabami, ale što zrabili araby -- napali na Izrail adrazu paśla abviaščeńnia habrejami ab stvareńni svajoj dziaržavy.

    7. Dziŭnaha vy ekśpierta znajšli, "NN". Niešta padkazvaje, što ananimny jon nie tamu, što jeździć u "aŭtarytarnyja rehijony", a pryblizna naadvarot.
  • Noŭnejm
    11.10.2023
    Šta?, dziakuj za taki razhornuty i detalovy dopis! Šmat novaj karysnaj infy, jakaja bolš tłumačyć roŭnyja aśpiekty hetaha składanaha pytańnia.
  • Maksim Dizajnier
    11.10.2023
    Šta?

    Kak i vo vsiej žiźni, našiełsia odin umnyj čiełoviek na 100 durakov, dažie dipłomirovannych.
  • Palešuk
    11.10.2023
    Šta?,
    1. Araby heta nie hamahiennaja supolnaść. Palestyncy vidavočna asobnaja hrupa, jakaja kulturna adroźnivajecca ad arabaŭ arabijskaha paŭvostrava i mahryba, z zamietnaj chryścijanskaj mienšaściu. A ŭ 20ym stahodździ palestyncy paŭstali i jak palityčnaja nacyja. Uvohule, hety narratyv pra toje, što palestyncaŭ nie isnuje, padobny na ruskamirskuju šyzu pra "tryadzinstva słavian".

    2. Chamas žudasnyja 100%. Ale chamas nie reprezientuje ŭsich palestyncaŭ. Čamu zaraz jany stali jak hałoŭnaja siła palestynskaha supracivu i jakaja ŭ hetym rola palityki Izraila dobraje, ale asobnaje, pytańnie.

    3.;4. Habrei mizarchim stahodździami žyli ŭ palestynie jak mieńšaść i mirna isnavali pobač z arabamoŭnym nasielnictvam(taksama jak aškienazy isnavali razam ź biełarusami). Usio źmianiłasia ŭ toj momant, kali aškienazy pačali jechać u palestynu z svaim sijanisckim prajektam.

    6. Prapanova AAN pieršapačatkova była nie ŭ bok palestyncaŭ. Izrailu pavinny byli adajści ŭsie kurpnyja partovyja harady na uźbiarežžy razam ź miascovaściami dzie uradlivaja hleba. Ale bolš za toje, Izrail taksama nie pahadziłsia na hetyja ŭmovy, prosta nie adkazał ćviordym "nie", u adroźnieńnie ad palestyncaŭ.

 

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić