Na Marsie znajšli novyja prykmiety staražytnaha akijana
U paŭnočnym paŭšarji Marsa vidać šyroki i adnosna roŭny pojas reljefu — kantynientalny šelf.
Siedymientałahičnyja i minierałahičnyja śviedčańni asadkavych parod, hlinistaj stratyhrafii i deltaŭ adkrytych basiejnaŭ uzdoŭž i ŭ miežach vyjaŭlenaha šelfa. a, b — palarnyja stereahrafičnyja prajekcyi vyjaŭlenaha šelfa, na jakich pakazana 14 386 uzvyššaŭ, interpretavanych jak utvareńni, što ŭźnikli ŭ vyniku adstupleńnia miažy «marsijanskaha dychatamičnaha razłomu». Hetyja struktury składajucca z słajoŭ słaistych adkładaŭ taŭščynioj da 500 m u paŭdniovaj častcy raŭniny Chrysa (Chryse Planitia). Taksama adznačajucca šyroka raspaŭsiudžanyja hlinistyja płasty i delty adkrytych basiejnaŭ, źviazanyja ź mierkavanaj staražytnaj vodnaj sistemaj. Krynica: Zaki, A.S., Lamb, M.P. Nature (2026). https://doi.org/10.1038/s41586-026-10381-2
Čyrvonaja płanieta kaliści mahła być zusim nie takoj suchoj i biezžyćciovaj, jak ciapier. Daśledčyki z Kalifarnijskaha technałahičnaha instytuta vyjavili na Marsie hieałahičnyja struktury, jakija pakazvajuć na isnavańnie vializnaha staražytnaha akijana. Jon moh zajmać da traciny pavierchni płaniety, piša Nature.
Navukoŭcy praanalizavali źviestki z marsijanskich arbitalnych aparataŭ i znajšli ŭ Paŭnočnym paŭšarji Marsa šyroki i adnosna roŭny pojas reljefu — kantynientalny šelf.
Takaja ž struktura na ziamli ŭtvarajecca vakoł akijanaŭ. Maštaby znojdzienaha pojasa adpaviadajuć mahčymamu staražytnamu akijanu, jaki isnavaŭ miljony hadoŭ, a to i daŭžej.
Ale heta jašče nie ŭsio. Dadatkovym arhumientam stali delty staražytnych rek, jakija supadajuć ź mierkavanaj linijaj šelfa.
Raniej ich nie razhladali jak klučavy dokaz, ale ciapier jany abjadnoŭvajuć razroźnienyja prykmiety ŭ adzinuju karcinu.