BIEŁ Ł RUS

Voś što ludzi pišuć ab prablemach z dostupam da jutuba i telehrama pa načach

17.04.2026 / 19:08

Maksim Syraježka

Najbolšuju kolkaść łajkaŭ sabraŭ kamientar: «Ja ŭ hetyja hulni ŭžo hulaŭ» z kadram ź sieryjała «Hulnia ŭ kalmara».

Na hetym tydni žychary Biełarusi sutyknulisia z maštabnymi zbojami pry sprobie skarystacca papularnymi zamiežnymi servisami. Heta zdaryłasia ŭnačy z 14 na 15 krasavika.

Pad videarolikam, jaki paviedamlaje pra hetuju prablemu, karystalniki aktyŭna dzielacca emocyjami i ŭłasnym dośviedam.

Najbolšuju kolkaść łajkaŭ sabraŭ kamientar: «Ja ŭ hetyja hulni ŭžo hulaŭ» z kadram ź sieryjała «Hulnia ŭ kalmara».

Mnohija karystalniki iranizujuć:

«Chmmm, padazrona… Niedzie ja heta ŭžo bačyŭ, ale nie mahu zrazumieć dzie. Napeŭna, abstalavańnie stareje, treba napisać u Google, kab zamianili», — žartuje adzin z padpisčykaŭ.

«Tak-tak, u nas taksama pisali, što heta abstalavańnie YouTube sastarvajecca», — padchoplivaje ironiju inšy.

Siarod papularnych dopisaŭ sustrakajucca i skarhi na jakaść suviazi:

«Wi-Fi staŭ drenna pracavać. A hrošy jakija biaruć! Za što?»

U svaju čarhu, rasijanie zaŭvažajuć u kamientarach, što ŭ ich krainie ŭsio pačynałasia takim ža čynam.

Niechta ŭ rospačy pytajecca: «Dyk a kudy ciapier źjazdžać?», na što atrymlivaje pravakacyjnuju paradu — «Na SVA».

Rasijanie davodziać, što ŭ ich padobnym čynam pačynałasia ŭviadzieńnie błakavańnia.

Biełarusy ŭ svaju čarhu źviartajucca da ŭładaŭ: «Tolki nie śpisvajcie adzin-da-adnaho…»

Adnak znajšlisia i tyja, chto pačaŭ krytykavać aŭtaraŭ kamientaroŭ: maŭlaŭ, zamiest taho kab nočču spać, ludzi siadziać u internecie. Im u adkaz stali davodzić, što mnohija ŭ načny čas pracujuć i dostup da sieciva im nieabchodny dla spravy.

Byli i skieptyki, jakija śćviardžali: «Usio heta niapraŭda, u mianie ŭsio pracuje».

Im adrazu patłumačyli, što prablema łakalizavanaja i tyčycca mienavita načnych hadzin.

Čytajcie taksama:

«Nie adkryvajecca nifiha». Biełarusy skardziacca na padazronyja načnyja pieraboi z telehramam i jutubam

Kamientary da artykuła