ES i Indyja damovilisia ab svabodnym handli paśla 20 hadoŭ pieramoŭ
Jeŭrasajuz i Indyja ŭzhadnili pahadnieńnie ab svabodnym handli. Pra heta paviedamiŭ premjer-ministr Indyi Narendra Modzi, nazvaŭšy dahavor «maci ŭsich ździełak». Pavodle jaho słoŭ, pahadnieńnie achoplivaje kala čverci suśvietnaj ekanomiki i treć hłabalnaha handlu i adkryvaje «vielizarnyja mahčymaści» dla 1,4 młrd žycharoŭ Indyi i nasielnictva Jeŭropy, piša BILD.
Prezidentka Jeŭrapiejskaj kamisii Ursuła fon der Lajen i kiraŭnik Jeŭrapiejskaj rady Antoniu Košta znachodziacca ź vizitam u Ńju-Deli, dzie razam z premjer-ministram Indyi Narendram Modzi ŭzhadnili kančatkovy prajekt pahadnieńnia. Fota: AP Photo / Manish Swarup
Pieramovy doŭžylisia amal dva dziesiacihodździ i zaviaršylisia na fonie handlovych vojnaŭ i taryfnaj palityki prezidenta ZŠA Donalda Trampa, jakaja parušyła zvykłyja handlovyja łancužki.
U Brusieli i Ńju-Deli razhladajuć damovu jak stratehičny krok i sposab źnizić zaležnaść ad ZŠA i dyviersifikavać ekanamičnyja suviazi. ES užo ciapier ličycca najbujniejšym handlovym partnioram Indyi.
Pahadnieńnie praduhledžvaje maštabnaje źnižeńnie i admienu myt: dla bolšaści jeŭrapiejskich tavaraŭ jany buduć abnulenyja.
Siarod inšaha, źniknuć myty da 44% na mašyny i elektraabstalavańnie, 22% — na žaleza i stal, da 50% — na pierapracavanyja pradukty. Pošliny na vino źniziacca sa 150% da 20—30%, a aliŭkavy alej i inšyja alei stanuć biazmytnymi.
Detali ŭhody Ursuła fon der Lajen i Narendra Modzi pradstaviać u Ńju-Deli.
Paśla niekalkich miesiacaŭ jurydyčnaj pravierki pahadnieńnie moža ŭstupić u siłu na praciahu hoda.